Autor Tema: Srbi u "ratnom dnevniku" vermahta  (Pročitano 33411 puta)

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Hercegovac77

  • Globalni moderator
  • Super član
  • *
  • Poruke: 1412
  • Ugled: +45/-18
    • Pogledaj profil
Odg: Srbi u "ratnom dnevniku" vermahta
« Odgovor #45 poslato: 19.08.2008. 01:05:08 »
Kozačka konjica
"čisti Slavoniju"
Petnaesti puk obezbedio povlačenje Nemaca preko Drave

27. mart 1945.
Mađarska: neprijatelj i danas zabeležio uspeh kod Blatnog jezera.
Zapad: Anglo-Amerikanci se služe dezinformacijama preko radija, kako bi uznemirili nemačko stanovništvo. Minirali smo most u Hajdelbergu. Protivnik se približio Vormsu.
Balkan: napadi neprijatelja južno i istočno od Sarajeva odbijeni. Severno od Sarajeva primetili smo pokret neprijateljskih snaga, koje nam govori, da protivnik sprema novi napad na grad. Situacija se kod Bihaća popravila.

28. mart
Istok: u Dancigu (Gdanjsk) vode se ulične borbe. Centar grada je jošu našim rukama. Naš protivnapad kod Kistrina nije uspeo.
Balkan: primili smo vest, da je neprijatelj ušao u Bihać. Izvršen je napad na Gospić.
Zapad: zbog lošeg vremena nije zabeleženo mnogo borbenih aktivnosti. Na Zapadni front poslali smo 72 000 novih boraca, a na Istočni 96 000; 12. tenkovska divizija poseduje još veoma male zalihe goriva. Izgubili smo Limburg. Vode se borbe za Frankfurt i Hanau. Neprijatelj zauzeo i Ašafenburg, ali smo ga danas uspeli da ponovo zaposednemo.

29. mart
Mađarska: Rusi i dalje napreduju kod Blatnog jezera, ali protivnik je potisnuo naše snage i na severu Mađarske. Izgubili smo Raab.
Zapad: 500 američkih aviona napalo Berlin, a 400 Hanover.
Jugoistok: odbili napade neprijatelja kod Sarajeva. Kod Tuzle postigli dobre rezultate.. Severno od Bihaća zauzeli smo nove položaje. Kod Gospića stanje se je poboljšalo.

30. mart
Zapad: nestao naš poslednji otpor u Frankfurtu (na Majni).
Jugoistok: severno od Sarajeva odbili smo napad neprijatelja. Odbranili napad neprijatelja kod Zenice i Ivan Sedla. Kod Tuzle nastavili sa vojnom operacijom protiv neprijatelja, koje se žilavo brani. Za čišćenje terena u Slavoniji biće upotrebljen 15. kozački konjički korpus. Protiv Papuka kreću Hrvati. Kod Bihaća neprijatelj ima 20 tenkova. Imamo 100 mrtvih, a izbrojali smo 130 ubijenih neprijateljskih vojnika.

31. mart
Istok: najveći deo grada Danciga (Gdanjska) nalazi se u rukama neprijatelja.
Zapad: neprijateljsko vazduhoplovstvo uništilo u luci Bremen 7 naših podmornica, od kojih su neke bile nove. Popopljena je i krstarica "Keln", kao i tri minolovca. U Hamburgu uništenp naše skladište torpeda, a 5 podmornica je ostećeno.
Jugoistok: borbe kod Sarajeva izgubile su na žestini. Rešili smo, da napustimo Sarajevo. Prvo treba da sakupimo naše snage kod Zenice, a posle toga kod Doboja. Evakuisaćemo naše vojne jedinice i iz Bijeljine.
Kozačak konjica sada je preuzela bezbednost prelaska preko Drave. Kod Gospića poduzeli uspešan protunapad na neprijateljske položaje.

1. april 1945.
Mađarska: Izgubili smo prostor oko Blatnog jezera. Mađarske jedinice prešle su na stranu neprijatelja i nastavile odmah da se bore protiv nas.
Zapad: u odbrani nemačkih gradova sve više učestvuje i stanovništvo. Tako, kod Švajnhajma žene su uzele oružje i takođe učestvovale u odbrani grada.
Jugoistok: protiv neprijateljskih položaja istočno od Sarajeva krenuli su delovi 7. Š-brdske divizije. Drugi deo te divizije krenuo je prema Zenici. Takođe su zabeležene borbe kod Tuzle. U Hrvatskoj su stacionirane 5 nemačkih divizija, a 3 su u Istri.

2. april
500 aviona napalo Grac, Zankt Pelten i Maribor. Zbog lošeg vremena na Zapadnom frontu nije bilo većih aktivnosti.
Jugoistok: neprijatelj pruža žilav otpor jugoistočno od Zenice.

3. april
Zapad: neprijatelj je ušao u Kasel. Izgleda, da je neprijatelj ušao i u Fuldu. Izgubili smo i Ašafeburg. Ni u jednom slučaju stanovništvo nije pozdravilo okupatore kao oslobodioce, sem u slučaju, da se radi o strancima, koji su radili u nemačkoj vojnoj industriji
Balkan: počeli smo sa evakuacijom naših snaga sa prostora Sarajeva. Prvo smo prebacili ranjenike: od njih 1 500, već smo transportovali 1 050. Planiramo da noću 7/8 april i naš poslednji vojnik napusti Sarajevo, a 12 aprila predviđeno je da napustimo i Zenicu.

4. april
Zapad: sa 700 aviona Amerikanci napali Kil. Francuske trupe napreduju u pravcu Manhajm-Karsrue. Izgubili smo Oznabrik. Na Rajni vlada mir.
Jugoistok: na prostoru Tuzle 7. Š-brdska divizija naišla na otpor nepriajtelja. Evakuacija Sarajeva teče po planu. Uspeli smo da iz grada prebacimo sve naše ranjenike. Napustili smo Bijeljinu.

5. april
Rusi su već ušli u delove Bratislave. Borbe sa neprijateljem između Drave i Mure.
Zapad: i danas protiv Kila učestvovalo 450 neprijateljskih aviona. Naneta velika šteta. Izgubili smo Karsrue.

6. april
U Istočnoj Pruskoj i Kurlandu nije bilo mnogo borbenih aktivnosti.
Zapad: povratili smo Lingen.

7. april
Borbe kod Kengsberga. Borbe sa Rusima južno od Beča; 950 američkih bombardera napadalo Hale, Lajpcig, Gera i tako dalje.
Balkan: u ranim jutarnjim časovima naše poslednje jedinice napustile Sarajevo. Borbe oko Tuzle. Otočac je izgubljen.

8. april
Nedaleko Beča neprijatelj je i danas napredoao. Odbranu grada Hanovera preuzeo je general-pukovnik Študent. Neprijatelj je ušao u Pforćajm.
Balkan: Kod Tuzle smo izgubili Gračanicu, jer Hrvati nisu izdržali napad neprijatelja. Neprijatelja smo zadržali kod Brčkog. 392. hrvatska divizija može da se piše kao uništena

9. april
Rusi ušli u severozapadni i južni deo Beča. Najteži ruski artiljerijski napad na Kenigsberg (Kaljingrad).
Priredio: Nikola Živković

Van mreže Hercegovac77

  • Globalni moderator
  • Super član
  • *
  • Poruke: 1412
  • Ugled: +45/-18
    • Pogledaj profil
Odg: Srbi u "ratnom dnevniku" vermahta
« Odgovor #46 poslato: 19.08.2008. 01:05:45 »
Rusi konačno osvojili Beč
Prestonica Austrije pala u savezničke ruke 14. aprila 1945.

Balkan: napustili smo Brčko. U Dalmaciji bili smo svedoci potpunog fijaska nesposobnih za borbu (hrvatskih, prim. prev). legionara. Grupa Hameršmid je opkoljena u Slunju. 104. divizija u borbi severno i severozapadno od Bihaća.

10. april 1945.
Istok: borbe sa Rusima u Beču se i dalje nastavljaju. Takođe i u Breslau (Vroclav). Prestao je svaki naš otpor u Kenigsbergu (Kaljingrad). Rusi govore o kapitulaciji. Tvrđavu je branilo 27 000 nemačkih vojnika pod komandom generala Laša (Lasch).
Zapad: neprijatelj gađao centar hanovera. U Vircburgu ugašen naš poskednji otpor.

Jugoistok: naši komanda u Bosni primila zapovest u pogledu Hrvata: ako se nemačkom komandantu učini, da dotična hrvatska jedinica nije pouzdana, treba je odmah razoružati. Kod Doboja neprijatelj primio pojačanje. U Sremu formirali novu liniju fronta. Do 1000 srpskih četnika prešlo je Savu kod Broda. Pozadina te akcije još nam nije poznata. Izgubili smo Senj. U Bihaću za sada nema neprijatelja.

11 april
Neprijatelj se probio blizu centra Beča. Rusi javljaju da su osvojili zgradu Parlamenta i gradsku većnicu. Još uvek naše jedinice brane strogi centar grada. Nastavljaju se borbe kod Breslau (Vroclava). Borbe južno od Bremena. Borbe u Rurskoj oblasti. U Bohumu se vode ulične borbe. 120 britanskoh aviona napalo Lajpcig i to prouzrokovalo zantnu štetu.

12 april
Istok. Najnovija vest: naš otpor u Kenigsbergu još nije sasvim ugašen. Potvrđeno je, da je komandant Kenigsberga kapitulirao i to bez odobrenja Vrhovne komande i zato ga je vojni sud osudio na smrt vešanjem.
Zapad: 1 200 američkih aviona protiv Minhena, Regensburga i Lufthorste; 200 britanskih aviona protiv Bajrojta. Od februara ove godine neprijateljsko vazduhoplovstvo uništilo 29 naših podmornica.
Jugoistok: rano jtros svakuisali smo naše snage iz Zenice. Odbili smo napade na Doboj. 104. divizija uspela je da probije žilav neprijateljski obruč. Delovi naših jedinica uspeli su da se probiju iz Senja. Hrvatska vojska razoružala 5 500 četnika Pavla Đurišića. Četnici Draže Mihailovića nalaze se južno od Broda. Stanovništvo u Hrvatskoj je pesimitički raspoloženo.

13 april
Beč pao u ruke nepriajtelja. U gradu se samo još na pojedinim mestima vode ulične borbe. Jutros Erfurt i Vajmar pali u ruke neprijatelja. Neprijatelj se približio Bremenu.

14 april
U Beču ugašen naš otpor. 350 američkih bombardera protiv Nojminstera, Oldenburga i aerodrome u severnoj Nemačkoj. 150 britanskih aviona pogađalo ciljeve na prostoru Štetina.
Balkan: naše povlačenje sa prostora Zenice ometaju banditi i neprijateljski avioni.

15 april
U večernjim časovima 200 britanskih bombardera izvršilo teroristički napad na grad Potsdam i pri tome uništene neke stare istorijske zgrade. Nepriajtelj ušao u grad Griningen, Holandija. U ruke neprijatelja pali Bajrojt, Biterfeld i sada je na udaru Desau.
Jugoistok: Na prostoru Slavonskog Broda došlo do borbe između četnika i ustaša. Stiglo je naređenje, da nemačke trupe treba da pomognu ustašama; 1. kozačka divizija istakla se u borbama sa partizanima na području Papuka.

16. april
Istok: početak sovjetske ofanzive, koja ima za cilj osvajanja Berlina.
Zapad: neprijatelj se približio Nirnbergu i nalazi se blizu Halea.
Jugoistok: kod Slavonske Požege formirali smo novi front ka istoku. Delovi naših trupa nalaze se severno od Maglaja.

17. april
Još držimo manji deo Diseldorfa. Poziv da kapituliramo odbijen. Naše snage odbile da predaju Magdeburg. Jedna manja jedinica takođe još hrabro pruža otpor u Haleu. Protivnik se nalazi zapadno od Nirnberga.
Na Sremskom frontu sada je angažovano 12 Titovih divizija.

18. april
Neprijatelj se približio Brnu, koga brani 6 000 nemačkih vojnika. Još se vode borbe u Magdeburgu, gde su Amerikanci u podne krenuli u ofanzivu. Hrabar otpor naših trupa u Haleu. Odbranili smo Lajpcig. Izgubili smo Plauen i Cvikau. Između Gerlica i Kotbusa razvili boljševistički napad i to blagodareći žilavom otporu naše pešadije, premda je nepriajtelj bio brojčano i po naoružanju daleko nadmoćniji. Borbe se vode u Nirnbergu sa američkim trupama.

Na prostoru Švarcvalda napreduju francuske (golističke) vojne jedinice. Naše trupe, koje su se našle u obruču na području Rura, kapitulirale su.
Italijanski torpedni čamci, koji su nam ostali verni, potopili su jedan britanski razarač.

19. april
I dalje su u toku žestoke borbe za grad Breslau (Vroclav). Rezerve municije su pri kraju. Rusi stigli blizu Brna. Treći dan kako besni odbrana Berlina, koji je napadnut sa do sada najvećim snagama. Naše hrabre trupe uspele su da odbrane svoje položaje. Ovo se takođe odnosi i na odbranu Frankfurta na Odri.
Na prostoru Rura i Rajne prestao je naš otpor i to posle višenedeljnih borbi sa daleko nadmoćnijim neprijateljem. General Model i njegove jedinice ispunile su na najbolji način svoju dužnost i pružali otpor neprijatelju do poslednjeg daha.
Priredio: Nikola Živković

Van mreže Hercegovac77

  • Globalni moderator
  • Super član
  • *
  • Poruke: 1412
  • Ugled: +45/-18
    • Pogledaj profil
Odg: Srbi u "ratnom dnevniku" vermahta
« Odgovor #47 poslato: 19.08.2008. 01:06:21 »
Ogorčene borbe oko Berlina
"I pored našeg žilavog otpora, Sovjeti su prodrli u grad"

Neprijatelj je imao velikih gibitaka u ljudstvu i materijalu. Naše trupe još pružaju hrabar otpor u zapadnom delu grada Magdeburga. Žilav otpor pružamo u južnom delu Halea i u južnom delu grada Lajpciga, a najveći deo grada već se nalazi u američkim rukama. Ulične borbe vode se i u Nirnbergu, gde hrabra posada pruža protivniku žilav otpor.
Borbe sa Amerikancima vodimo i u srednjoj Italiji, južno od Bololje.

20. april 1945.
Između Sudetske oblasti i Oderbruha Rusi izvšili masovni napad na naše položaje. Odbacili smo uspešno njihov napad. Juče, kod Berlina, smo ponovo uništili 226 ruskih tenkova. Naše trupe kod Pilaua i juče su izdžale ruski napad. Naš otpor u Haleu je ugašen, ali se naše jedinice u Lajpcigu u dalje bore protiv nadmoćnijeg protivnika.

Na Zapadnom frontu uništili smo u poslednjih 18 dana 1 079 neprijateljskoh tenkova. Na italijanskom frontu glavne borbe vode se južno od Bololje.

21. april
U Sudetskoj oblasti i kod Štetina naše trupe pružaju nadmoćnim ruskim snagama ogorčen otpor. Samo na prostoru Gerlic-Kotbus uništili smo tokom poslednja dva dana 211 sovjetska tenka. Vodimo ogorčene borbe istočno od Berlina. Kod Desaua razbili smo američku tenkovsku ofanzivu i naneli nepriajtelju velike gubitke. Noću angloamerički avioni izvršili terorističke napade na stambena naselja u Berlinu.
Američke trupe osvojile Bolonju i time je bio oslabljen nemački otpor u Italiji.

22. april
Posle ogorčene borbe izgubili smo Biterfeld. Američki bombarderi izvršili danju teroristički napad na Minhen. Rusi se približili poslednjoj liniji odbrane Berlina severno i istočno od grada, gde se vode ogorčene borbe. Hitler rešio, da ne ide u Bavarsku, nego da lično vodi bitku za Berlin. Saveznici stigli do reke Po.

23. april
Prema saopštenju Dr. Gebelsa, komandu nad odbranom Berlina preuzeo je Firer, koji se nalazi u glavnom gradu. Svi branici grada prožeti su nesalomljivim duhom i voljom da grad odbrane od prodora boljševika. U toj herojskoj odbrani učestvuje i civilno stanovništvo: muškarci, žene i omladina. Borbe se vodu u Brnu. Kotbus su osvojili Rusi. Borbe se vode kod Bolonje i Modene.

23/24. april Himler dao punomoć švedskom grofu Folke Bernadotu, da Saveznici ponudi nemačku kapitulaciju, koja bi se odnosila na Zapadni front i to bez znanja Hitlera. Ovu ponudu američka i britansaka vlada su odbile.

24. april
U bici za Berlin, i pored ogorčenog otpora naših trupa, Rusi su uspeli da stignu južno od Potsdama, te da prodro do periferije grada u istočnom i zapadnom delu Berlina.. Ogorčene borbe vode se i u Bavarskoj i Italiji.
Musolini ubijen od strane italijanskih partizana.

25. april
Rusi zatvorili obruč oko Berlina. U borbi za Berlin vodi se borba za svaki pedalj zemlje. I pored našeg žilavog otpora Sovjeti su prodrli u ove delove grada: Nojbabelsberg-Celendorf-Nojkeln. U istočnim i severnim delovima grada vode se žestoke ulične borbe.
Amerikanci imaju velike gubitke na prostoru Saksonije. Sovjeti stigli do Elbe. Američke i ruske vojne snage susrele se na reci Elbi, u mestu Torgau. Anglo-Amerikanci u niskom letu nastavljaju da bombarduju civilne objekte i da terorišu stanovništvo.
U Italiji glavne borbe se vode kod Reća i Ferare na reci Po. Na prostoru Đenove uspeli smo da zaustavimo američko napredovanje.

Vode se borbe sa Sovjetima i kod Brna, gde je naš položaj nešto bolji.
Hrabra odbrana Breslaua (Vroclava) uspešno je odbila sve sovjetske napade. Pripadnici Vermahta i civili zajedno uspešno brane grad, koga Sovjeti napadaju od 17. februara 1945. i to sa daleko nadmoćnijim snagama. Izveli smo uspšan napad na prostoru Gerlic-Baucen-Kamenc i Sovjeti imaju velike gubitke. Uspešno branimo Pilau.
Jake snage komunističkih bandi stigle su blizu Rijeke i vode borbu sa našim trupama.
Priredio: Nikola Živković

Van mreže Hercegovac77

  • Globalni moderator
  • Super član
  • *
  • Poruke: 1412
  • Ugled: +45/-18
    • Pogledaj profil
Odg: Srbi u "ratnom dnevniku" vermahta
« Odgovor #48 poslato: 19.08.2008. 01:07:01 »
Samoubistvo Hitlera
On se ubio 30. aprila 1945. u 15.30 časova iz pištolja

26. april 1945.
Posle višečasovnih artiljerijskih priprema Englezi krenuli sa napadom na Bremen. Protivnik je uspeo da prodre u južne i jugoistočne delove grada, gde besne ogorčene ulične borbe, a do uveče Englezi zavladali gradom.

U bici za Berlin, besne teške ulične borbe u Celendorfu, Šteglicu i u delovima Tempelhofa. Na istoku i severu grada Vermaht, Hitlerova omladina, pripadnici nacističke stranke i civilna zaštita pružaju hrabar otpor u ovim delovima grada: železničke stanice Gerlin i Šlezija, Tegel i Zimenstad. Borbe se vode u Šarlotenburgu. Borbe se vode i za Štetin (Šćećin), Brno, Breslau i Pilau.

U Italiji vode se teške borbe na podrčju reke Po.
Naše podmornice pred engleskom obalom potpopile pet trgovčkih lađa, koje su bile nosile teret. Sem toga naše podmornice teško su oštetile jedan nosač aviona.

27. april
U Bremenu se vode teške ulične borbe sa Englezima. Posle teških uličnih borbi izgubili smo Pilau.
I danas u centru borbi nalazio se Berlin. Rame uz rame sa svim muškarcima, koji su sposobni da nose oružje, Vermaht vodi herojsku borbu sa boljševističkim jedinicama. Borbe se vode za svaku kuću, za svaku ulicu.
Branioci Rijeke uspeli su da odbiju sve napade banditskih snaga.

28. april
Herojska odbrana Berlina pred očima celog sveta se nastavlja. Sudbinska borba nemačkog naroda protiv boljševika dolazi do punog izražaja i ona u istoriji nema premca. Naše trupe, koje vode borbe sa Amerikancima na Elbi, napustile su svoje položaje i krenule ka Berlinu, da bi priskočile u pomoć hrabrim braniocima glavnog grada. Vode se ulične borbe u samom strogom centru grada. Hrabri komandant Bremena sa svojim vojnicima još pruža otpor Englezima u severoistočnom delu grada. Amerikanci ušli u Regensburg, Augsburg i Ingolštad.

Naša odbrana u Italiji povukla je liniju odbrane iza reke Po. Rusi uspeli, pored žilavog otpora naših trupa, da prodru u delove grada Brna.

28/29. april
Hitler se oženio sa Evom Braun i ujedno napisao testament u kome stoji, da je Himler izdajica, te da ga isključuje sa svih državnih i partijskih funkcija, a admirala Denica je odredio za svog naslednika.

29. april
Dan i noć besne fanatične ulične borbe u strogom centru Berlina. I pored našeg hrabrog otpora, nije nam pošlo za rukom da sprečimo napredovanje Rusa. Borbe se vode u Brnu i Breslau.
U Italiji vode se borbe kod Pijaćence i Verone.
Naše podmornice potopile su osam trgovačkih brodova, tri razarača i dve korvete.

30. april
u 15.30, nakon što je primio od svojih generala, Kajtela i Jodla vest da nemački poslednji, očajnički pokušaj, da razbiju rusku blokadu oko Berlina, nije uspeo, ubio se iz pištolja. I Eva Braun se ubila, pošto je uzela otrov. U bašti Hitlerove kancelarije njegova telesna garda, polila je njegov leš benzinom i zapalila. Samoubistvo su takođe izvršili u Hitlerovoj kancelariji: Gebels sa svojom porodicom, generali Krebs i Burgdorf.

18.35 vest iz Hitlerovog glavnog štaba: Firer nije postavio za svog naslednika Hermana Geringa, nego velikog admirala Denica.
Nastavlja se herojska bitka za centar Berlina. Borba se vodi za svaku kuću, za saku ulicu. Pošto je neprijatelj imao velike gubitke u borbi za Brno, on je prekinuo sa ofanzivom.
Naši hrabri branioci Rijeke i dalje uspešno odbijaju napade neprijatelja.
Titovi partizani stigli su do predgrađa Trsta.

1. maj 1945.
U Samom centru Berlina, sabijeni na mali prostor oko našeg Firera, hrabri vojnici i dalje pružaju otpor nadmoćnijem boljševističkom neprijatelju.

15.18 Šifrirana vest iz Hitlerovog glavnog štaba upućena velikom admiralu Denicu: Firer od juče u 15.30 nije više živ. Testamentom od 29. aprila 1945. Firer je postavio velikog admirala Denica za svog naslednika.

Amerikanci su ušli u Minhen i žestoke borbe vode se u centru grada.
Titovi partizani i saveznici susreli se kod Monfalkonea.

2. maj
Berlin kapitulirao pred ruskim vojnim snagama. Na čelu junačkih branioca Berlina pao je Firer. (Opaska priređivača u fusnosti: Radio je prećutao sledeću činjenicu: ovde se radilo o samoubistvu Hitlera, i on se ubio 30. aprila 1945, u 15.30 časova. Ovo je potvrdio i njegov blizak saradnik Karl Denic).

Naše trupe bore se u Milanu, Novari i Veroni sa nadmoćnim neprijateljem.
Formirana nova nemačka vlada na čelu sa admiralom Denicom.

3. maj
U centru glavnog grada hrabri branioci nastavljaju da pružaju otpor. Sovjeti dovukli sveže jedinice i vojnog materijala, ne bi li slomili poslednji otpor fanatičnih branioca Berlina.
Englezi osvojili Libek, a Amerikanci Minhen.

Van mreže Hercegovac77

  • Globalni moderator
  • Super član
  • *
  • Poruke: 1412
  • Ugled: +45/-18
    • Pogledaj profil
Odg: Srbi u "ratnom dnevniku" vermahta
« Odgovor #49 poslato: 19.08.2008. 01:07:34 »
Nemačka konačno kapitulirala
Tog dana, 9. maja, partizani ušli u Zagreb

4. maj 1945.
Konac bitke za glavni grad. Naše trupe u neviđenoj herojskoj odbrani pružale su otpor do polednjeg daha.
Nemačka potpisala kapitualciju koja važi za severozapadnu teritoriju Nemačke.
Neprijatelj je prodro u delove grada Rijeke. Borbe se vode i u Istri, oko Pule.

5. maj
Došlo je do primirja sa Englezima, sa maršalom Montgomerijem, a u ime Nemačke, dogovor je sklopio admiral Denic, jer je rat protiv Zapadnih sila izgubio smisao i nepotrebno vodi do gubitka dragocene nemačke krvi. Ovaj dogovor o primirju važi za područje severne Nemačke. Otpor prema Sovjetima, međutim, nastavlja se i dalje. Amerikanci osvojili Linc. Početak češkog ustanka protiv Nemaca u Pragu.

Naše jedinice vode borbu sa neprijateljem oko Rijeke, Opatije i Trsta.
Naše vojne snage u Italiji, posle herojske borbe, stupile su u kontakt sa generalom Aleksandrom.

6. maj
U dogovoru sa Nemcima, Englezi osvojili Kopenhagen. I na celom području britanske operacione ratne zone, na severozapadu Nemačke, vlada primirje.
U Italiji, prema dogovoru, vlada primirje. Naše povlačenje iz Hrvatske odvija se po planu.
Vodimo žestoke borbe sa Rusima na prostoru Češke i Kurlanda.

7. maj
U 02.41 Nemačka potpisala bezuslovnu kapitulaciju u francuskom gradu Remu (Reims).
Nastavljamo sa povlačenjem naših trupa iz Hratske. Sa zapada američke trupe kreću iz Plzenja ka Pragu.

8. maj
Zapovest Vrhovne komande Vermahta komandantu ostrva Krit u 02.15: od ovog trenutka sve zapovesti primaće se od savezničke vrhovne komande iz Italije.
Nastavlja se sa povlačenjem naših trupa iz Hrvatske i to na liniji Koprivnica-Slunj. Borbe sa Rusima jugoistočno od Brna. Rusi zauzeli Breslau (Vroclav) posle herojske odbrane
U 20.00 Vrhovna komanda preko radija izdala je sledeće saopštenje: Od sutra, 9. maja 1945, u 00.01 prestaju sve vojne operacije Vermahta.
Titovi partizani ušli su u Zagreb.

9. maj
Od danas u 00.01 Nemačka objavila kapitulaciju: treba obustaviti svako neprijateljstvo protiv svih naših dosadašnjih protivnika, i to na svim ratištima. Ako dođe do bilo kog napada ili upotrebe oružja od strane bilo kog pripadnika nemačke vojske, takav deluje u suprotnosti sa odlukom Vrhovne komande Vermahta i samim time šteti interesima nemačkog naroda.
Zapovest je potpisao general-pukovnik Jodl.

U 00.16 u berlinskom delu grada Karlshorst uslove kapitulacije u ime Nemačke potpisali su Vrhovni komandant Vermahta maršal Kajtel, admiral Frideburg i general-pukovnik Štumpf. Od pobedničkih armija nemačku kapitulaciju potpisali su: vrhovni komandant Crvene armije, maršal Žukov i američki maršal savezničkih snaga Teder. Kao svedoci potpisali su: vrhovni komandant 1. francuske armije general Latr de Tasinji i američki general Spac.

Brno i neke delove Istočne Pruske Sovjeti nisu uspeli da osvoje do 9. maja. Neporažene su ostale i trupe u Norveškoj, pojedina vojna uporišta na atlantskoj obali, kao i ostrva Krit i Rodos. Svi ti vojnici su do poslednjeg dana ispunili svoju vojničku dužnost, sačuvali poslušnost i disciplinu do 9. maja, kada je admiral Denic izdao zapovest da je svaka dalja borba beznadežna i besmislena. Nemački vojnik ostao je veran svojoj zakletvi do poslednjeg dana rata i njegova herojska borba za nemački narod sa nadmoćnijim neprijateljem ostaje nezaboravna. I pobednik ne može, a da ne prizna vojničke odlike nemačkog vojnika, koji sada ponosno može da odloži svoje oružje i da u ovom najtežem trenutku naše istorije krene hrabro na svoj posao, kako bi večno mogao da živi naš narod.

10. maj 1945.
00.50 Nemačka komanda iz Istočne Pruske javlja da ruski oficiri i vojnici ne poštuju odredbe kapitulacije.
04.30 komandat nemačkih trupa u Norveškoj javlja da su dodatni engleski uslovi u vezi sa kapitulacijom neprihvatljivi. Takođe, i nemačka komanda iz Dankse javlja, da Englezi samovoljno postupaju sa nemačkim vojnicima i da ne poštuju odredbe kapitulacije.

11. maj
Nemački komandanti na Kanalskim ostrvima kao poslednji primili su zapovest u vezi sa kapitulacijom
u 16.34 general Vinter javlja, da je štab general-pukovnika Lera (Loehhr), izgleda, pao u ruke Tita.

12. maj
Komandant Vermahta u Norveškoj, general Beme, protestovao je kod savezničke komande u vezi postupanja prema nemačkim vojnicima.

Govor generala-pukovnika Jodla pred nemačkim generalima:
Pobedniku treba da stalno govorimo, da mi Nemci volimo život, ali da se ne bojim smrti. I pored našeg totalnog poraza, jedno je već sada jasno: Nemačka je opet postala evropski faktor. Saveznici, doduše, uslovno priznaju nemačku vladu admirala Denica, ali ipak je to jasan spoljni znak priznanja. I pored kapitulacije sačuvali smo jedinstvo naše države. Dođe vreme, kada ćemo mi moći da profitiramo na maričko-ruskoj svađi. Saveznicima treba stalno da ponavljamo, da su oni vodili rat, kako bi ponovo uspostavili pravo i pravdu. Zato i mi sada, da se sa nama postupa na osnovu prava i zakona.

Saveznike treba neprestano udarati njihovim sopstvenim oružjem, dakle, sa međunarodnim pravom. Međunarodno pravo je naša Biblija. Prvi čin izgradnje i vaskrsa Nemačke sastoji se u lojalnom ispunjavanju svih zadataka, koje od nas zahtevaju Saveznici.
Priredio: Nikola Živković

Van mreže Hercegovac77

  • Globalni moderator
  • Super član
  • *
  • Poruke: 1412
  • Ugled: +45/-18
    • Pogledaj profil
Odg: Srbi u "ratnom dnevniku" vermahta
« Odgovor #50 poslato: 19.08.2008. 01:08:31 »
Jugoslavija okupirala Trst
Posle je nastupila poznata "Tršćanska kriza"

13. maj 1945.
Jugoslavija okupirala Trst. Još nemamo veze sa štabom maršala Žukova.
Čin kapitulacije nemačkih trupa na engleskim kanalskim ostrvima protekao je dostojanstveno.

U podne, razgovor na američkom ratnom brodu "Patrija" između američkog general-majora Ruksa (Rooks) i velikog admirala Denica (Denitz). General Ruks je izjavio, da on pregovara u ime generala Ajzenhauera. General Ruks je saopštio admiralu Denicu, da general Kajtel od ovog trenutka nije više komandant Vermahta, nego je ratni zarobljenik.
Engleska ratna flota uplovila u Oslo.

Govor general-pukovnika Jodla pred nemačkim generalima:
Saveznici, a posebno Amerikanci nemaju pojma o našim nemačkim problemima. Pred saveznicima treba da natupamo tako, kako nam diktira realnost: mi smo bezuslovno kapitulirali. Sada treba da težište naših napora usmerimo ka politici. Treba da stalno govorimo o budućoj ulozi Nemačke, koja se nalazi u sredini Evrope. Bez nas problemi ne mogu da se reše. Ovaj daleki cilj treba da nam je stalno pred očima. Treba da je svaki Nemac sada aktivan, da neprestano protestujemo kod saveznika, posebno u stvarima koje se odnose na naše dostojanstvo. Već od početka 1942. godine znao sam, da mi ne možemo pobediti u ovom ratu.

14. maj
U podne, Rusima se predala nemačka armija Istočna Pruska, koja ukupno broji 150 000 boraca. U Kurlandu, kako javlja Moskva, Rusi zarobili 180 000 nemačkih vojnika.

15. maj
U Čehoslovačkoj nemačke jedinice pokušavaju da izbegnu sovjetsko zarobljeništvo, te nastoje da se predaju Amerikancima.
Govor general-pukovnika Jodla pred nemačkim generalima:
Ubeđen sam, da nismo poveli rat protiv Rusije, mi bi danas bili pobednici. Ali, mi nismo imali drugi izbor, nego smo morali da napadnemo Ruse, jer bi oni nas, pre ili kasnije, napali. Danas nemamo više šao da skrivamo. Služili smo našoj otadžbini verno i poslušno i mi i danas držimo svakog onog, ko god nije izvršavao naređenja, da je izdajnik (8 knjiga, str. 1503).

16. maj
Saveznicima se do sada predalo 20 nemačkih podmornica.
Najvažniji problemi Nemačke jesu: prehrana stanovnštva, saobraćaj i finansije.
Govor general-pukovnik Jodla pred nemačkim generalima:
Saveznike stalno treba da upozoravamo, da je najveći problem Nemačke u ovom trenutku: prehrana nemačkog stanovništva. Posle Prvog svetskog rata glad i neimaština donele su nacizam. Danas to može da doprinese procvatu komunizma. Pazite, što pišete: neprijatelj sve čita.

17. maj
Govor general-pukovnika Jodla pred nemačkim generalima:
Uvek treba da mislimo na to, da Jevreji samo čekaju na to da nas šikaniraju i ponize. Stoji tek na početku jednog mučnog vremena. (8. knjiga, str. 1504).

18. maj
Govor general-pukovnika Jodla pred nemačkim generalima:
Najvažnije je da sačuvamo jedinstvo u armiji. Glavna naša parola glasi: sačekati i videti, kako se stvari odvijaju

19. maj
Govor general-pukovnika Jodla pred nemačkim generalima:
Treba da se ponašamo neutralno i prema Amerikancima i prema Rusima. Na kraju treba da se odlučimo za onu stranu, koja je jača. Potpuno je pogrešno, da se prodamo, a da za to ništa ne dobijemo. Svim oficirima neprestano treba da govorimo, da trebaju politički da misle.

23. maj
Saveznici su saopštili velikom admiralu Denicu, da nemačka vlada, na čijem je on čelu bio od 1. maja 1945. više ne postoji. Time je prestala da postoji i Vrhovna komanda Vermahta.
Kraj 8., poslednje knjige "Ratnog dnevnika Vrhovne komande Vermahta" ("Kriegstagebuch des Oberkommandos der Wehrmacht"), izdavač: Bernard & Grefe, Minhen, 1982.

Pogovor

S obzirom na interesovanja koje je vladalo za ovaj feljton, rešio sam, da pored predgovora, napišem, eto, i ovaj pogovor, kako bih odgovorio na neka pitanja, kritike i sugestije, koja su čitaoci "Ratnog dnevnika" poslali redakciji tokom njegovog jednoipomesečnog izlaženja.

"Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta" objavljen je u osam knjiga i sadrži ukupno 6 800 strana. Naslov feljtona glasi: Srbi u "Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta".
Priredio: Nikola Živković

Van mreže Hercegovac77

  • Globalni moderator
  • Super član
  • *
  • Poruke: 1412
  • Ugled: +45/-18
    • Pogledaj profil
Odg: Srbi u "ratnom dnevniku" vermahta
« Odgovor #51 poslato: 19.08.2008. 01:09:10 »
Kako su Srbi zamenjeni Hrvatima
Tačno je da je u Hrvatskoj postojao jak antifašistički pokret, ali samo u krajevima gde su pretežno živeli Srbi

Ja, dakle, nisam moj zadatak video u tome, da prevedem svih 6.800 strane knjige. Prvo, onaj ko se samo amaterski bavio prevođenjem zna veoam dobro, da takve ogromne poslove rade timovi prevodioca. Drugo. I da sam stvarno i preveo 6 800 strana, time ne bi mnogo dobila naša istoriografija, jer mnogi drugi prevodi na srpskom već postoje, koji se, recimo, odnose na Istočni ili Zapadni front, a upravo "ruski" front zauzima lavovski deo "Dnevnika".

Ukratko, ja sam se ograničio "na Srbe", a to znači, da sam posle 6.800 pročitanih strana, tražio ona mesta u "Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta" koja se na posredni ili neposredni način odnose na Srbe. Razume se, da nisam mogao da izostavim i ona mesta u "Dnevniku", koja govore o najvažnijim dešavanjima na ostalim evropskim ratištima tokom Drugog svetskog rata.

Nekoliko napomena u vezi prevoda. Nemačke gradove, koji su posle 1945 pripali Poljskoj prevodio sam nemačkim imenima, - jer oni su u to vreme to i bili i teritorijalno i po svom etničkom sastavu, - a u zagradi sam stavio njihova današnja poljska imena, kao Breslau (Vroclav), Štetin (Ščečin), Dancig (Gdanjsk), Pozen (Poznanj) ili Kenigsberg (kako se danas zove ruski grad Kaljingrad).

U nemačkom "Dnevniku" često se govori o "banditskoj aktivnosti u Hrvatskoj", ili, da najveći broj Titovih partizana "dolazi iz Hrvatske". Tako je neupućena svetska javnost i na osnovu ovog prvorazrednog nemačkog dokumenta mogla da stekne sasvim pogrešnu sliku o stanju u Hrvatskoj (a to su onda, kako nam je poznato, vešto iskoristili hrvatski istoričari u doba Tita, pa i do danas): da je, naime, najjači antifašistički pokret na tlu bivše Jugoslavije tokom Drugug svetskog rata bio u Hrvatskoj.

Reč je, razume se, o krajevima, - kao što su Lika, Kordun, Banija, Knin, Bukovica, deo Podravine, zapadna Slavonija, Kozara, Grmeč, banjalučki kraj, Semberija, Romanija, Ozren, istočna Hercegovina i tako redom - gde su Srbi u to vreme, dakle, pre hrvatskog genocida, činili ogromnu većinu stanovništva. Jednim slovom, "živa banditska aktivnost u Hrvatskoj" odvijala se samo na onim područjima, gde su Srbi činili većinsko stanovništvo.

Često se zaboravlja, da su pre 1941. godine Srbi u Bosni i Hercgovini bili najbrojniji narod, a u Hrvatskoj su činili 25 odsto stanovništva (A koliko danas ima Srba, na primer, u Hrvatskoj?). Istina, i sam "Dnevnik Vrhovne komande Vermahta" na onim mestima, gde podrobnije govori stanju u Hrvatskoj - a ona se tada sastojala od današnje Hrvatske, te Bosne i Hercegovine, - precizno kažu da su u pokretu otpora protiv nemačke okupacije od balkanskih naroda jedini ustali Srbi, a da su im se, nešto kasnije i sa mnogo slabijim snagama, pridružili i Grci.

Sličan nesporazum doživeli smo i tokom 17. i 18. veka, kada se govori o autrijskoj odnosno hrvatskoj vojnoj granici. Ti Krajišnici, pošto dolaze "iz Hrvatske" od evropskih istoričara i pisaca bili su često prozvani "Hrvatima". Nesporazum se sastoji u sledećem: da se trenutna teritorijalna pripadnost nekog područja jednoj državi zamenjuje za etničku.

Na kraju, verujem, da će ovaj moj prevod biti koristan ne samo za studente istorije, nego i za najširu čitalačku publiku.
Priredio: Nikola Živković

Van mreže Hercegovac77

  • Globalni moderator
  • Super član
  • *
  • Poruke: 1412
  • Ugled: +45/-18
    • Pogledaj profil
Odg: Srbi u "ratnom dnevniku" vermahta
« Odgovor #52 poslato: 19.08.2008. 01:16:37 »
Eto toliko sto se tice istorije iz teme ll sv.rat.
Po meni Njemci su najrealniji,
mnogima ovaj dnevnik smeta, jer rusi njihovu verziju istorije, pisane u politicke i ideoloske svrhe.
Mislim da je vredno citanja, ko ne misli tako ne mora ni da cita...

Ovo sam prekopirao sa :

www.burek.co.yu

Van mreže Nigger Gruja

  • Extra član
  • *
  • Poruke: 458
  • Ugled: +33/-27
  • KOJEKUDE SERBI JAHRASTAFARAI
    • Pogledaj profil
Odg: Srbi u "ratnom dnevniku" vermahta
« Odgovor #53 poslato: 19.08.2008. 17:19:49 »
Браво Херцеговац 77 што си поставио овај документ из њега се доста можће видјети. Можда би бољи приступ био да си качио дио по дио и успут да се то мало прокоментарише и упореди са осталим изворима са свих старана па да се види. Нравано да су и овдје могуће грешке из разних разлога као и усвему али има доста добрих података. И наравно ништа, али ништа не узимати здраво за готово све док се не сагледа са свих страна. То је наравно за нешто озбиљније бављење овом тематиком. Али све у свему добра ствар. Ја сам још прије ово нашао на неком сајту, Видовдан чини ми се, и свако вриједи за прочитати, кога интересује наравно,
If you know your history
Then you would know where you coming from
Then you wouldn`t have to ask me
Who the heck do I think I am

Van mreže Hercegovac77

  • Globalni moderator
  • Super član
  • *
  • Poruke: 1412
  • Ugled: +45/-18
    • Pogledaj profil
Odg: Srbi u "ratnom dnevniku" vermahta
« Odgovor #54 poslato: 19.08.2008. 18:00:13 »
Meni su ovde najzanimljiviji Italijani.
Slusao sam kao mali da su, oruzje prodavali narodu pa posle pricali kako im je neko ukrao.
Ovde se moze vidjeti da su se Njemci nervirali zbog toga.
Jos kako su bili blagi prema narodu, lijeni, neodgovorni, skakali samo za suknjama itd...
Takva im je vojska i danas  ;D
"nikad od Talijana vojnika"  stara izreka...

Van mreže Nigger Gruja

  • Extra član
  • *
  • Poruke: 458
  • Ugled: +33/-27
  • KOJEKUDE SERBI JAHRASTAFARAI
    • Pogledaj profil
Odg: Srbi u "ratnom dnevniku" vermahta
« Odgovor #55 poslato: 19.08.2008. 21:28:11 »
Једна од чињеница је и да су Италијани били у затегнутим односима са Хрватима због јадранског питања још од Првог свјетског рата,( погледај мој задњи пост у теми о Четницима и изјаву италијанског представника на мировној конферецији у Паризу 1919 г.
И вјеруј ми да је Србима у неким моментима био спас да падну под италијане у односу на усташе. Чак су и у Херцеговини вршили истарге око усташких злочина над Србима, а њихове војничке мане ЈВУО је настојала што више да искористи.....
If you know your history
Then you would know where you coming from
Then you wouldn`t have to ask me
Who the heck do I think I am