Muzika Boba Marlija pored izrazito karaktersitičnog muzičkog stila, sa jakim folklornim elementima Afrike, Jamajke i popularne rok i bluz muzike iz Evrope i Amerike 70-tih, sa sobom nosi veliku količinu duhovne, kulturno- istrorijske, i socijalno političke angažovanosti. S tim u vezi da bi se u potpunosti razumjela njegova muzika potrebno je upoznati bar osnovne pojmove vezane za jamajku, zemlje afrike, i vjekovnu crnačku borbu da napokon crni čovjek prestane biti rob sa plantaže i postane punopravni član društva. I upravo taj krik za spasenje siromašnih ali ne samo crnaca nego i svih ostalih postao je jedna od glavnih socijalnih poruka u tekstovima , na koje su se genezom marlijevog stvaralaštva nadovezivale poruke borbe protiv nepravednog (ih) sistema zasnovanih na pogrešnim vrijednostima. (War against the vavilon). Uopšte bi za potpuno stvaralaštvo i misiju Boba Marlija i njegovo razumjevanje bilo potrebno objasniti i pojmove kao što su Rastafarijanstvo, Vavilon, i još mnogo toga. Nastojat ću da u nekoliko narednih posu najkraćim crtama ( da ne davim) objasnim neke osnove po mom skromnom mišljenju.
Evo nekih osnovnih podataka o političkoj istoriji Jamajke:( izvor reggae serbia-zion roots)
"Jamajka
Drzava na istoimenom ostrvu, u skupini Velikih Antila u Karipskom moru. Juzni deo ostrva zauzimaju ravnice uz obalu, dok prema severu reljef postaje planinski. Klima je tropska, sa prosecnim temperaturama od 24'C do 28'C. Ostrvo je povremeno izlozeno jakim tropskim ciklonima. Stavnovnistvo se najvise bavi poljoprivredom i rudarstvom. Glavni grad je Kingston, a veci centri su Montego Bay, May Pen i Spanish Town. Sluzbeni jezik je engleski, a novcana jedinica jamajcanski dolar.
Jamajka je otkrivena za vreme drugog Kolumbovog putovanja u Ameriku(1503.).Posto su se ucvrstili na otoku(1509.), Spanci su surovom ekspolatacijom iskorenili starosedeoce iz naroda Arawak. Na njihovo mesto, za rad na plantazama dovedeni su crnacki robovi iz Afrike.
Engleska je 1655-1670. zaposela Jamajku i proterala Spance. U planine je tada pobegao odredjen broj robova, koji ce pruzati otpor engleskim kolonizatorima, sve do kraja 18. veka (Burnin' and Lootin' taktika). Ovi robovi, ili Maroons, bili su ohrabrivani od strane Spanije. Otpor Englezima pruzali su i gusari. 1782. Engleska uspeva da osujeti pokusaj Spanaca i Francuza da povrate Jamajku. Jamajka je, pod engleskom upravom, pretvorena u centar zapadno-indijske plantazne proizvodnje i trgovine robljem.
Velika Britanija je 1807. zabranila trgovinu robovima, a nakon velikog ustanka robova(1831.) morala je da ukine i samo ropstvo 1833. godine. Potpuno ukidanje ropstva dovelo je do kolapsa plantaznog sistema. Vecina crnackog stanovnistva se povuklo na unutrasnjost ostrva, pa su vlasnici plantaza bili primorani da dovode radnu snagu iz Indije, a kasnije i iz Kine. Oktobra 1865. godine izbija ustanak crnackog stanovnistva (Morant Bay Rebelition), koji su kolonijalne vlasti pod guvernerom Edward Eyer-om surovo ugusile, a vodju ustanika G. W. Gordona obesile. Podstaknute ustankom, britanske vlasti sprovode niz reformi, a 1866. Jamajka dobija status krunske kolonije.
1933. Velika Britanija je primorana da dopusti rad politickih stranaka. 1943. uvedeno je opste biracko pravo, 1944. Jamajka je na osnovu ustavne reforme dobila autonomnu Skupstinu, a 1953. i autonomnu vladu. Na parlamentarnim izborima 1955. pobedila je Nacionalna Narodna Stranka (PNP), pa je na celo vlade dosao njen lider M. N. Manley. 1958.-1961. Jamajka je clanica Zapadno-indijske federacije u okviru Komonvelta.
1962. na parlamentarnim izborima pobedjuje A. Bustamente sa Laburistickom Strankom Jamajke (JLP). 6. Avgusta 1962. Jamajka je postala nezavisna drzava, clanica Komonvelta.
Laburisti ostaju na vlasti sve do 1972., kada vladu ponovo formira Manley. Menley-a su u izbornoj kampanji podrzavali i poznati rege umetnici, kao sto su Bob Marley i Max Romeo. Menley je svojom politikom "demokratskog socijalizma" dosta ucinio za Jamajku. Uspeo je da znatno poveca broj pismenih ljudi,da ozivi ekonomiju i smanji zavisnost Jamajke od uvoza hrane i goriva. Proglasio je nezavisnost u hladnom ratu i podrzao Fidela Kastra na Kubi. Medju prvima je osudio vladavinu aparthejda u Juznoj Africi i podrzao inicijativu Kube za ocuvanje nezavisnosti Angole. Ovakva spoljna politika stvorila mu je mocnog neprijatelja u vidu SAD-a.
Vlada SAD i CIA su podrzavale lidera opozicione JLP, Edward Seaga, koji se koristio organizovanim kriminalom da bi odbio glasace od Manley-a. 1976. eskalacija nasilja dovodi do uvodjenja ratnog stanja. U to vreme je i pokusan atentat na Bob Marlija, za sta je osumnicena CIA. Posle 1977. Manley je primoran da prihvati pomoc Medjunarodnog Monetarnog Fonda (IMF), sto dovodi do propadanja privrede Jamajke. 1980. JLP dobija izbore i ozloglaseni Seaga preuzima vlast. Sada i PNP pocinje da koristi bande u politickoj borbi, koja sve vise prerasta u borbu oko kontrole narko kartela. 1989. Manley ponovo biva izabran, sada kao slobodan kandidat, ali zbog osiromasenog budzeta i borbe u zemlji ne uspeva puno da promeni.
Jamajkom danas upravlja PNP, ali multinacionalne kompanije kontrolisu ekonomiju. Politicari su izgubili kontrolu nad budzetom, a vojska i policija, iza maske demokratije postavljaju sopstvena pravila. Situacija na Jamajci danas se, nazalost, ne razlikuje od situacije u drugim zemljama "Treceg sveta". "
Ima ovdje dosta političkih i socijalnih motiva koji nisu ni nama strani iupravo je ta univerzalnost( vrenmenska i prostorna) poruka iz Marlijeve muzike meni veoma fascinantna. ( biće kasnije i nekih tekstova
)
Pozdrav svima koji su uzeli učešća u temi I pružili podršku.
ONE LOVE .....