Ekser, Slobodan Boba Popadić, Don, Novak… Dio je to galerije televizijskih i filmskih junaka koji se stapaju u lik beogradskoga glumca i producenta Dragana Bjelogrlića dok sjedi na terasi rovinjskog restorana Sidro.
Danas, kaže Bjelogrlić, prvi put nakon četiri godine zaista se odmara i razmatra nove projekte: snimanje nastavka serijala “Vratit će se rode”, izdavanje DVD-a za hrvatsko tržište, pohod na rusko tržište s “Rodama”, sudjelovanje u realizaciji domaće verzije kultnih “Mućki” (navodno će se snimati srpska, slovenska i hrvatska verzija)… Dragan Bjelogrlić, koji je kao glumac pred kamere stao u 15. godini i otad neprestano snimao, danas je i jedan od najvećih srpskih filmskih i televizijskih producenta. Samo njegov film “Lepa sela lepo gore” gledalo je više od 800.000 ljudi, a vrlo su uspješni bili i filmovi koji su slijedili, poput “Rana” i “Rata uživo”, te osvojili desetak nagrada na međunarodnim festivalima.
Opušten na moru, uz istarsku bisku, podijelo je s nama svoju viziju kvalitetne produkcije na našim prostorima.
• U kuloarima i stankama između predavanja od marketinških se stručnjaka, novinara i oglašivača moglo čuti da Bjelogrlić počinje snimati nastavke ‘Roda’?
- Da, postoji jedna opcija koja se trenutačno razmatra. Prema njoj, ‘Rode’ bi dobile svoj regionalni nastavak jer je riječ o prvoj seriji koja je bila podjednako gledana u svim zemljama bivše Jugoslavije. Svi koji smo uključeni, imamo volju za nastavkom i ako se bude pozitivno odlučilo, snimanje će početi u ožujku ili travnju sljedeće godine.
• Je li scenarij već dovršen?
Vratice se rode
- Kako je serija postala prepoznatljiva u cijeloj regiji, i radnja će se u njoj i odvijati, odnosno jedan dio odvijat će se na hrvatskom otoku, drugi u Beogradu, a svaka će dodatna grana priče dobiti svoju poziciju u nekoj od regija ili gradova cijele regije. Ne bih odavao priču, ali ona postoji i vrlo je konkretna jer dijelom počiva na junacima iz originalnih ‘Roda’ koji se sada nalaze drugdje, pa će biti ubačena i zanimljiva nota ‘susreta civilizacija’ naših prostora. Nije isključena ni opcija da će biti riječ o potpuno novoj seriji, no ništa još nije konačno.
• S obzirom na gledanost i pozitivne reakcije kritičara, kako su ‘Rode’ kao regionalni hit promijenile sliku TV serija naših prostora?
- Ključno je da su TV kuće imale pristup ‘što je gluplje, to je uspješnije’, koji je doveo do percepcije da TV kao medijska forma ne teži kvaliteti, nego popunjavanju prostora. To je izmišljotina vodećih ljudi TV kuća, koji imaju razrađene sustave zarađivanja što se temelje na jeftinom programu kojim se diže rejting. Pristupaju u stilu ‘zašto bismo se mi trudili napraviti nešto kvalitetno, značajno i revolucionarno kada će gledatelji progutati sve? I onda su se pojavile ‘Rode’ koje su prepoznate kao kvalitetan proizvod koji nije bio plod ‘industrije sapunice i telenovela’, nego posljedica autorskog rada. Gledatelji su postali svjesni alternative kako još uspješna serija može izgledati.
• Kako objašnjavate uspjeh ‘Roda’ i jesu li se financijski isplatile?
- S filma sam prešao na televiziju, a nisam promijenio stil koji je i dalje ozbiljan i autorski. Radim s najboljim profesionalcima u tom poslu, a potpora redatelju tada posebno dolazi do izražaja jer ako je ekipa dobra, stvari idu onako kako i trebaju. Film je autorstvo, televizija je industrija, a mi smo uspjeli autorstvo prenijeti na televiziju. Treba reći da u cijeni nekog sitcoma i ‘Roda’ koju plaća TV kuća nema velike razlike; u slučaju ‘Roda’ veća je oko dvije - tri tisuće eura. Problem je u tome što kupci s televizija jednako tretiraju sitcom, telenovelu i seriju poput ‘Roda’. Kada su ‘Rode’ prvi put prikazane, bilo je to za 60 posto njihove vrijednosti, a tek regionalnim prikazivanjem uspjeli smo doći na nulu.
• Hoće li se DVD izdanje uskoro početi prodavati na hrvatskom tržištu?
- Da, planira se pet DVD-ova na kojima će biti 25 epizoda serije i one bi se trebale naći u prodaji početkom listopada. Na taj korak odlučili smo se jer smo prepoznali da građani seriju žele imati kod kuće, gledati je više puta, staviti je na policu jer im je draga. Oko Božića planiramo i posebno izdanje o kojemu će još biti riječi, a sve to radim u suradnji s hrvatskim producentom Tomislavom Palikovićem koji je, između ostalog, radio na nekoliko posljednjih epizoda ‘Roda’.
• Planirate li prikazivanje u Rusiji?
- U fazi smo pregovora koji će, ako budu uspješni, značiti početak prikazivanja na ruskom tržištu. ‘Rode’ bi bile prva serija s naših prostora koja će ondje biti prikazana. Riječ je o tržištu s mnogo ljudi i iako je serija bila uspješna u našoj regiji, njezin uspjeh u Rusiji i još nekim zemljama gdje pregovaramo, poput Moldavije i Ukrajine, značio bi veliku kvalitetu na globalnom planu.
• Kako na vas gleda konkurencija nakon uspjeha ove serije i koga smatrate konkurencijom?
- Budući da sam došao iz svijeta filma, ljude koji rade različite telenovele i sapunice ne smatram konkurencijom jer imamo različit pristup poslu. Samo je pitanje prepoznaje li se ono što radim. Iza sebe imam pet filmova koji su obilježili srpsku kinematografiju, primjerice ‘Lepa sela lepo gore’ koja su imala 800.000 gledatelja i danas su prepoznata kao kultni film.
• Koliko su ‘Lepa sela lepo gore’’ utjecala na vas kao glumca i producenta?
- Taj je film promijenio moj profesionalni život, da ne kažem karijeru, jer ne volim tu riječ. Tada sam prvi put bio producent i to je nešto najuspješnije što sam napravio na domaćem i svjetskom planu.
• Zato ste prešli na televiziju?
- Zato što je film u Srbiji postao nebitan čimbenik, no kada me danas pitaju, uvijek ću izabrati film. Film je u Srbiji bio događaj, kao da je bila mali mikrokozmos koji je imao svoje zvijezde koje su imale kult ličnosti. Za usporedbu, kada mi drugi redatelji s ovih prostora kažu da imaju dobar film koji je prodao 100.000 ulaznica, to je s moje točke gledanja neuspjeh jer se tamo i za loš film proda 100.000 ulaznica, a taj je broj inače puno veći. Gledam film koji će prodati 250.000 ulaznica i tako treba razmišljati od početka. Televizija je medij koji je bitan i koji se širi.
• Kakvo je današnje stanje globalne filmske industrije?
- Nikada nije bilo gore otkad postoji kino. Hollywood, ali i svi ostali sveli su se na ono staro koliko para imaš, toliko vrijediš. I to je jedina filozofija, više ne postoje kvalitetni filmovi koje može gledati šira javnost jer je bitan samo rezultat s Box officea. To znači pojednostavljivanje, što vodi do podcjenjivanja publike koju se ne može zadovoljiti jednostavnošću izričaja.
• Prebili ste fotoreportera koji vas je snimao kad se bili na večeri sa Severinom… Kako je to utjecalo na odnos hrvatskih medija prema vama?
- Nisam ovdje da bih pratio medije, nego da bi mediji pratili mene i moj rad.
• Gdje ste danas, a gdje ste bili početkom rata? Kako je raspad Jugoslavije utjecao na vas?
- Sazrijevao sam u zemlji koja je imala 20 milijuna ljudi, tada sam imao 28 godina i sve što sam poznavao, raspalo se. Morao sam upaliti sve motore, čak i one za koje nisam znao da ih imam, kako bih preživio u vremenu u kojem je ljudima bilo bitno preživjeti, a ne gledati filmove ili se baviti umjetnošću u bilo kojem obliku. Kada bih sam sebi sebi pokušao objasniti zašto to radi
