BILECAinfo forum
Bilećke teme => Politika => Temu započeo: ortodox 02.11.2008. 23:40:13
-
Da bismo razumjeli motivacionu strukturu i pogled na svijet donosilaca odluka u Vasingtonu,nije na odmet da pomenemo neke od njihovih izjava.Unutar spoljnopolitickog aparata SAD tokom mandata Klintona jedna od najuticajnijih licnosti je zamjenik drzavnog sekretara za inostrane poslove Stoub Tolbot.On je bio desna ruka Olbrajtove,covjek koji je godinama pruzao idejnu podrsku americkoj diplomatiji.On je jos 1992 . izjavio:Optimista sam,vjerujem da ce jedinstvo odnijeti prevagu:u iducem vijeku nacije kakve su danas bice prevazidjene.Sve drzave svijeta priznace jednu,globalnu vlast.Termin gradjanin sveta,iskovan u 20 veku,dobice svoje puno znacenje u 21...Sve nacije su u osnovi puki drustveni aranzmani,plod prilagodjavanja promjenjivim okolnostima.Ma koliko na momente djelovale trajno,cak i sveto,one su u stvari vjestacke i privremene.Zatim je na kraju svog mandata jos dodatno ucvrstio svoje stavove,pa je 1999 za Njujork Tajms izjavio da SAD nece vise postojati u sadasnjem obliku u 21 vijeku jer sam koncept nacije,u Americi i svijetu bice prevazidjen.Ovakav pogled na svijet nije samo ogranicen na lijevo liberalnu struju koja podrzava Demokrate.On je preovladao i i u redovima neo-konzervativne desnice koja sada dominira u Republikanskoj stranci.Oni su definisali doktrinu globalne hegemonije.Dominacija nad citavom planetom otvoreno je imenovana kao podloga za americku spoljnu politiku u sledecem vijeku.Oni pritom odbacuju ma kakav koncept nacionalnog interesa kao osnovu na kome bi trebalo da pociva novi imperijalni poredak.Naprotiv!Vrednosna osnova na kome ovi neoimperijalisti pravdaju svoj san o globalnoj dominaciji izricito je ideoloska:ciljevi su liberalni medjunarodni poredak,"sirenje demokratije" i stvaranje ekonomskog sistema kapitalizma globalnog slobodnog trzista bez barijera.
-
Na rusevinama stare Evrope,posle samounistavajuce tragedije 1914,godine,ponikle su dvije veoma slicne,bezocno materijalisticke,antitradicionalisticke ideologije:boljsevizam i nacizam.Njihov slom ostavio je na popristu kao pobjednika treceg brata blizanca crveno-crnog tandema,lukavijeg i manje krvlju poprskanog od komunizma i fasizma,sposobnijeg i uspjesnijeg od njih.On je zavladao Zapadom ne revolucijom vec tihom evolucijom.Celicnu pesnicu je umotao uplisanu rukavicu a Agitprop je zamijenio masovnim medijima.Taj treci izdanak Zapada na izmaku moralne i ekonomske snage vlada danas iz Vasingtona.To je tzv. liberalna demokratija.Kod nas pogresno nazvana gradjanska opcija(cime se diskredituje jedna casna i jasna rijec-GRADJANIN)Spoljnim likom novi sistem liberalne demokratije samo podsjeca na stare,autenticno gradjanske uzore,ali je slicnost ogranicena sam ona puku formu,kao sto vampir lici na zivog covjeka.Samo sto je ta forma ispunjena bitno novom sadrzinom.
-
Ozbiljni ljudi su rekli da je Gebels imao televiziju Hitler bi iz drugog svjetskog rata izašao kao pobjednik. U današnje vrijeme je moć masovnih medija tolika da se samo može konstatovati da je veseli Orvel bio potpuno u pravu samo što je pogriješio za 20 godina.
-
Ozbiljni ljudi su rekli da je Gebels imao televiziju Hitler bi iz drugog svjetskog rata izašao kao pobjednik. U današnje vrijeme je moć masovnih medija tolika da se samo može konstatovati da je veseli Orvel bio potpuno u pravu samo što je pogriješio za 20 godina.
Naravno S.A.F,zasto bi kontrolisali svaku rijec i imali "uvo"(tipa Ilija Cvorovic) u svakoj kuci,kada je tu savrsen aparat oblikovanja drustvene svijesti.TV!
-
DA bi pricali o globalizaciji najprije treba definisati pojam. JA ne mogu sada da trazim, mozda bi bilo dobro pogledati na wikipediji ili negdje.
Globalizacija zaista ima dobre i lose strane. Medjutim ja nisam sklon da vjerujem da je neko "izmislio" globalizaciju kao vid spoljne politike i teznju za svjetskom dominacijom. Mozda odredjene spoljne politike vide sansu u njoj da dominiraju. Po mom misljenju Globalizacija je jednostavno proces koji se desava u svijetu. To je neminovno. Svijet se globalizuje! Globalizuje se i Amerika, mozda i vise nego bilo koja druga drzava. JA mislim da od globalizacije mogu imati vise prednosti mali narodi nego veliki tako sto se ukljucuju u igru. E sad naravno, tu postoji opasnost da se izgubi identitet, Ali onda ce ga izgubiti svi. Prosjecan gradjanin Amerike ga je vec dobro izgubio.
Ovo je vrlo siroka i kompleksna tema i nemoguce je posmatrati iz jednog ugla.
-
O globalzaciji bi se satima moglo raspravljati kako o dobrim tako o lošim stranama, aspektima etc..
Medjutim sjetih se jednog mišljenja Dr Neleta Karajlića koji kaže:
"Globalizacija je kad odemo na more pa kad izadjemo iz vode i svi se obrišemo peškirom iste marke,
svi na plaži pijemo isti sok (koka kolu) , svi slušamo isti radio, mažemo se istom markom kreme,odemo kući u papučama iste marke,....
kući svi gledamo iste tv stanice,.... ( nije doslovan citat ali je kontekst isti)
Ima ovdje dosta za razmišljanje.
-
Naravno ne mozemo posmatrati stvari iz jednog ugla,to bi bila ogranicenost i nekako bi opet dosli do krajnje podjele na "truli" zapad i siromasni i posteni ostatak svijeta.Naravno da ima dobrih i losih strana.Moj pogled bi bio nekako vise okrenut duhu i stvarnim namjerama "oceva" globalizacije.A u ostalom i Hitlera su svi hvalili kao vrlog domacina sve dok... I malo naivno djeluje teorija samodesavanja.
-
Nikako ne bih rekao da se globalizacija dešava sama od sebe, ali isto tako smatram da je budala onaj koji kaže da je globalizacija a priori loš proces. Samo je jednoumlje a priori loše, znači za mene je budalaština na primjer deklarisati sebe kao liberalnog demokratu a usput tvrditi da treba pozatvarati sve one koji ne misle tako i vice versa.
-
Mislim da sam dobro objasnio svoju definiciju globalizacije.Los je gubitak identiteta jer je nacionalni identitet prva brana prema licnom identitetu,a ako nema licnog identiteta onda nema covjeka ili bar onoga sto ga cini covjekom.Uzmimo Tarzana za primjer;odrastao bez ljudi medju majmunima,znaci identifikovao se sa njima,pentrao se po granama,radio sto i oni i mislio da je njihove vrste.U to dodje Dzejn pa se sad mogao identifikovati sa njom,jer je imala njegove karakteristike.Sa gledista potrosackog drustva nije mu nista falilo,brstio je listine,mlatio banana u neogranicenim kolicinama...Samo nije bio covjek,ako ko smatra to za neku cast
-
Uh, uh, uh kakva greška ortodox?!!!!!!! Sad si pobio sam sebe i to višestruko.
Prvo globalizacija je proces prenošenja lokalnih problema na globalni nivo. Npr. globalizacija je kad vidite na ulicama Džakarte klinca u majici irske reprezentacije. Što znači da je lokalna irska zajednica u Velikoj Britaniji uspjela da prenese svoje probleme na globalni nivo i da zainteresuje široki sloj ljudi za svoj slučaj. Drugo ta komparacija sa tarzanom pobija sve tvoje postove u temi ljubav je.
-
A moj S.A.F. klinca ne interesuje irska,nego kompaniju koja prodava dresove interesuje Dzakarta kao trziste.A Tarzan bi bio Sarkazam,mozda malo neprilican za ljubav,a i nije tamo.
-
Kako ga ne interesuje Irska? Zašto je kupio dres Irske, a ne recimo Luksemburga ili Srbije. Zato što ih iste te kompanije ne prodaju na tržištu recimo Džakarte. A zašto ih ne prodaju - zato što bi se slabo prodavali, a zašto bi se slabo prodavali? I zašto bi bilo loše ako bi se prodavali?
-
:D Gubis se u sopstvenim konstrukcijama i mislenim akrobacijama.Nidje veze...
-
Zašto se gubim? Jasno sam pitao i nadao se od tebe kao stručnjaka za globalizaciju nekom smislenom odgovoru.
Zašto je jedna multinacionalna korporacija odlučila da na udaljenom i relativno neistraženom tržištu ponudi dresove Irske i Celtica, a ne Srbije i Zvezde/Partizana?
Zašto bi bilo loše da se prodaju i naši dresovi tamo?
Dalje zašto bi bilo dobro da se kod nas ne mogu kupiti dresovi inostranih klubova i reprezentacija?
Kad već hoćeš da toliko banalizujem eto.
-
Primjer ti nije bas ilustrativan;tj. Irska.Mislim i da se ne prodavaju bas tako dobro.Prodava se ono sto se trazi,a trazi ono sto vrijedi;zakon ponude i potraznje.Na trzistu dresova traze se najbolji u slucaju fudbala to je br. 1 Brazil,pa ostali.Real je npr. imao prosle godine u Kini toliko prodatih dresova da mu je to bio jedan od najvecih izvora prihoda.Sta ce kinezu Zvijezdin dres?Multinacionalne kompanije u stvari upravljaju svojim vladama tako da je njima u interesu da prije svega stite svoju dobit.Laz je slobodno formiranje trzista,jer zapad putem MMF_a trazi(ucjenjuje)od zemalja njihovih duznika prije svega liberalizaciju i skidanje barijera za uvoz njihovih proizvoda,dok je izvoz na zapad na sve nacine ogranicen.
-
Da ja tebe upitam nešto? Evo shvatio sam da si veliki protivnik globalizacije, i liberalnog kapitalizma. Samo je pitanje šta nam nudiš u zamjenu kao protivtežu ovim dominirajućim svjetskim pokretima?
Dakle ako ne globalizacija i neo-liberalni kapitalizam onda šta?
-
Evo npr. uspjesne tranzicije Kine,Indije i Poljske,zemalja koje nisu dozvolile da im MMF kreira dinamiku tranzicionog prestruktuiranja.One su postupale sasvim suprotno od"genijalnog" recepta MMF_a.Donoseci samostalnu strategiju razvoja vukle su postepene poteze i ostvarile privredni rast.Tako su Indija i Kina,u jeku Istocnoaziske krize,ostvarivale zavidan privredni rast.Indija preko 5%,a Kina blizu 8% na godisnjem nivou.A sada i u zadnje vrijeme i Rusija.
-
Bezveze ti je odgovor. Primjeri uspješne tranzicije Kine, Indije, Rusije i Poljske uopšte ne isključuju globalizaciju i liberalni kapitalizam čak naprotiv. Globalizaciju nije izmislio, niti je provodi isključivo MMF.
-
Globalizacija je proces povećanja međunarodne razmjene . Posljedica je prevladavanje postojećih granica među državama, opadanje suvereniteta država - te nastanak globalnih i nadnacionalnih udruženja koje preuzimaju upravljačke funkcije u svjetskoj ekonomiji i društvu. Posljedica tih novih okolnostij jesu da države i njihovi građani upadaju u začarani krug globalizacije iz kojeg se ne nazire izlaz, a u kojem građani izvlače deblji kraj.
Države u globalnom okruženju imaju dvije opcije, a obje, barem zasad, donose negativne posljedice. Ukoliko država slijedi strategiju liberalizacije koju propagiraju monetarne organizacije (MMF i Svjetska banka), tada će njezina preduzeća biti uspješna na globalnom tržištu, i to zbog toga što im je liberalizacijom omogućeno da imaju slabo plaćene radnike, da ih zapošljavaju na kraći period, da ih lako mogu otpustiti, te da im uplaćuju niske doprinose za penziono i socijalno osiguranje.
Takva će država imati uspješne pokazatelje zapošljavanja, ali će trpjeti zbog visoke stope nejednakosti i siromaštva. Tim ugroženim građanima država neće moći pomoći u dovoljnoj mjeri, jer je svoja preduzeća, kao preduslov uspjeha na globalnom tržištu, oslobodila poreskih i drugih opterećenja. Time je ostala bez značajnog dijela prihoda koji su bili namijenjeni finansiranju socijalne sigurnosti.
Ukoliko se država odupre liberalizaciji, imati će visok nivo nezaposlenosti jer njezina preduzeća nisu konkurentna, pa ne mogu otvarati nova radna mjesta. Čak će se i postojeća radna mjesta ukidati jer ne stvaraju vrijednosti koje mogu konkurisati na globalnom tržištu. Država ne može privući novi kapital jer investitorii ne žele ulagati tamo gdje radna mjesta nisu fleksibilna i gdje se ne može ostvariti ekstraprofit. Stoga i takva država ostaje dugoročno bez kapitala za finansiranje socijalne sigurnosti, uz visoku nezaposlenost, i povećanjem nejednakosti i siromaštva.
To su dvije opcije, treći put nije našla nijedna država.
-
Evo npr. uspjesne tranzicije Kine,Indije i Poljske,zemalja koje nisu dozvolile da im MMF kreira dinamiku tranzicionog prestruktuiranja.One su postupale sasvim suprotno od"genijalnog" recepta MMF_a.Donoseci samostalnu strategiju razvoja vukle su postepene poteze i ostvarile privredni rast.Tako su Indija i Kina,u jeku Istocnoaziske krize,ostvarivale zavidan privredni rast.Indija preko 5%,a Kina blizu 8% na godisnjem nivou.A sada i u zadnje vrijeme i Rusija.
dugorocno gledano oni ne mogu odrzati svoju prednost niskih nadnica, uzimajuci u obzir demokratizaciju, oni moraju izgraditi i bolje sisteme socijalne sigurnosti i sl.
-
Korporacije ne interesuje nas a ni razvoj drugih drzava,vec profit.Politika nasa je "zaduzivanje bez granica" sto pogoduje stranim investitorima koji investiraju u nasu zemlju samo kada su u pitanju papreni krediti.A zaduzena zemlja je sjajna marioneta;politicka i ekonomska.Sve je povezano u jedan sjajan mehanizam kontrole.MMF i SB su instrumenti a ne mozak globalizacije
-
Ne mogu da se otmem utisku da su ti autori koje ti čitaš su Den Braun ekonomije ili kako ti lijepo jednom prilikom reče Žil Vern religije.
Najbolje bi bilo znači da se mi isključimo iz svih tokova, izolujemo se stvorimo svoju pravednu i duševnu ekonomiju, znaš to su neki prije pokušali, zvalo se samoupravljanje i propalo je.
-
Autor je izmedju ostalih Jozef Stiglic,(pogledaj o njemu post u Svjetska kriza)a o utopijskim varijantama drustva ne bih bas nesto raspravljao.Samo vise truda na otporu upliva evrograbezljivaca u nase ekonomije.Kad ne pomazu bar da ne odmazu
-
Eh i Stiglic i njegova probuđena savjest. Sad se dosjetio da kritukuje liberalni kapitalizam, a dok je bio prvo potpredsjednik a potom i izvršni direktor svjetske banke nije mu smetao. U pitanju je zaista priznat stručnjak ali u zadnje vrijeme kritikovan zbog senzacionalizma.
-
Мишљења сам да исто као што је и процес самоуправљања био неодржив и пропао је, тако и процес саморегулисаног тржишта није одржив и питање је времена кад ће да пропане.
Међутим битна ствар за слаборазвијене земље је да одлуче које привредне гране ће да прогласи од виталног националног интереса и да те гране заштити високим пореским дажбинама и царинама од истих привредних грана других високоразвијених земаља, како би улагањем у њих, њиховим осавремењивањем у сваком погледу створила моћне привредне гране које би некад у догледно вријеме моглe постати изузетно стабилне и конкурентне привредним гранама других високоразвијених земаља. Тога код нас нема. Све се полако продаје и то у бесцјење. Само на тај начин могуће је створити јаке секторе који ће бити чврст привредни ослонац и представљати социјалну сигурност у великој мјери. То је модел који су прије 40, 50 година примјењивали други и то је упалило. Рецимо, један Јапан је одабрао ауто индустрију као једну од привредних грана и прогласио је виталним интересом и то дугорочно, јер ствари се не мјењају тек тако, заштитио је високим царинама на увоз страних аутомобила и од ње годинама правио озбиљну компанију, која у тренутку кад је постала довољно моћна и стабилна је укључена у свјетску трку производње и продаје аутомобила. Али битно је било направити од ње играча који ће постати конкурентан осталим ауто компанијама, које су и прије њеног формирања биле изузетно моћније. Јапански аутомобили на почетку производног процеса Тојоте су били квалитета у рангу нашег Југа, а знамо сви данас гдје је Југо а гдје Тојота.
Сигурно је да модуса има како да запливамо у мору глобализационог процеса, само је питање колико смо на то спремни и да ли нам други много моћнији играчи, феудалци савременог друштва, дозвољавају да кренемо правим путем.
-
Bravo kuksi!
Samostalno se iskljucivati iz igre je totalna besmislica. To uostalom znamo iz iskustva proteklih 16 godina.
Ne vrijedi pricati o globalnoj ekonomiji niti je kritikovati zato sto nema drugog modela danas. Bitno je samo prilagoditi se sto prije i bezbolnije i osmisliti strategiju po kojoj bismo bili konkurentni na svjetskom trzistu. Pa Kina je iznijeta na krilima globalizacije. Njihov izvoz ne moze vise niko ni izracunati. Ali kurac, to je neunistiva snaga ljudskog rada. Oni prave satove budilnike za 25 centi, televizore za 10 dolara. To ne moze niko. A zasto ne moze? Ovi na zapadu oce da jedu, oce da jebu, oce da glasaju...
Mc'donalds, Coca-cola, Nike, Husquarna, stihl-ovka,... su kod nas dosli prije zato sto su prije shvatili pravila globalizacije. I niko nama ne brani da mi sad izbacimo neki proizvod na Americko trziste i da svima jebemo kevu i sa cijenom i sa kvalitetom i sa originalnoscu, ma s cim god hoces. Ali kurac, treba to uradit.
Nego sad smo malo pomjesali aspekte globalizacije. JA sam mislio da smo poceli pricati o globalizaciji kao o drustvenom fenomenu.
Globalizacija je kad sjedis u Kafani u Bileci, pijes Espresso iz Italije, Nosis kineske gace, turske patike ,americki kacket, gledas na TV-u Spansku ligu, kucas poruku prijatelju u Hong-Kongu na finskom telefonu.
Svijet je vec izgubio granice.
-
Globalizacija je nezaustavljiv proces, htjeli mi to ili ne. U tome da od dvije opcije liberalizacije vlastite ekonomije ili kako kazete samoizbacivanje moramo birati ovu prvu mislim da je mnogima vec jasno.
Pitanje je samo kako najbezbolnije prihvatiti ta pravila, odnosno u kojima cemo granama mi procijeniti da imamo komparativne prednosti i poceti (a to je trebalo vec odavno) orijentisati se upravo samo na te grane ili oblasti.
Globalizacija se ne odvija samo u ekonomiji, ona se desava u ekologiji (globalno zagrijavanje, ozonske rupe),drustvu,kulturi ( tkz.amerikanizacija) i politici.
-
Globalizacija je nezaustavljiv proces, htjeli mi to ili ne. U tome da od dvije opcije liberalizacije vlastite ekonomije ili kako kazete samoizbacivanje moramo birati ovu prvu mislim da je mnogima vec jasno.
Pitanje je samo kako najbezbolnije prihvatiti ta pravila, odnosno u kojima cemo granama mi procijeniti da imamo komparativne prednosti i poceti (a to je trebalo vec odavno) orijentisati se upravo samo na te grane ili oblasti.
Globalizacija se ne odvija samo u ekonomiji, ona se desava u ekologiji (globalno zagrijavanje, ozonske rupe),drustvu,kulturi ( tkz.amerikanizacija) i politici.
Грешка!
Већ сам раније појаснио у чему је квака. Када кажеш либерализација властите економије и то цјелокупне, онда је то потез који је раван самоубиству. Јер поново понављам треба узети пар привредних грана и прогласити их виталним националним интересом, улагати у њих, заштитити их високим порезима, царинама од уплива производа страних компанија и стварати привредни ослонац за године које пред нама. Па погледајте земље З.Европе. Већина њих има слабу тачку у пољопривреди. Али они су њихове пољопривредне гране заштитили високим царинама тако да ако Србија пласира пољопривредне производе код љих рецимо она плаћа огромне суме новца, знатно више него у неким другим земљама гдје је та иста грана знатно развијенија. Али на тај начин они своју пољопривреду јачају и штите је. Тога код нас нема. Ми смо сретни ко мали мајмуни кад нам државници кажу да укидају рецимо царине на увоз аутомобила или слично. А у ствари нам јебу матер индиректно. Како онда да имамо уопште јаку аутоиндустрију и сл.
Осим тога ово је вријеме које се врло често назива временом Корпоративног неолиберализма и то с правом. Довољно је да погледамо око себе. Велики коло воде, а до када...
-
Kako mislis da se jedna drzava razvija ako se ne otvori i pokusa da igra utakmicu sa drugima,mislis tako sto ce carinama svoju privredu zastititi od drugih?
Ako drzava zeli unaprijediti neke grane, pomenuo si poljoprivredu, onda se to radi ne putem carina,( jer onda njena poljoprivreda nikada nece moci konkurisati nekoj drugoj,jer se orijentise samo na domace trziste ) vec raznim vrstama stimulansa i podsticaja, premija i sl. se ulaze od strane drzave da bi poljoprivrednik u toj drzavi imao konkurentniji proizvod prema drugima na svom i na stranom trzistu.Logicno bi bilo da onda nasa drzava treba mnogo vise da izdvaja za te namjene jer je poljoprivreda nerazvijena.
Cuo si i za Centralno evropski ugovor o slobodnoj trgovini koji je BiH pristupila prosle godine.
Pomenuo si Srbiju pa ona je prije dvije godine je samo svoja cetiri poljoprivredna proizvoda imala dovoljno za svoje potrebe, sve ostalo je morala da uvozi, sto samo po sebi govori kakav odnos drzava ima prema poljoprivredi vec decenijama..
-
Dodao bih na to još jednu zgodu koja je*e babu kod toga zaštićivanja visokom carinom, a to je naš mentalitet. Kad si već pomenuo autoindustriju, njenoj propasti je u dobroj mjeri kumovala takva odluka. Domaći proizvođači automobila su se počeli bahato ponašati jer su znali da kakvo god govno na točkove postave ono će se i prodavati, naravno samo na domaćem tržištu.
Slažem se sa hercom, bolje subvencije domaćoj privredi nego restrikcije uvoza. Prepoloviti državni aparat, stegnuti kaiš javnoj potrošnji i dati subvencije onim privrednim granama koje se prepoznaju kao vitalne, pa u trku sa ostalima.
-
Ви ако мислите да је и једна наша компанија са својим производима конкурентна на европском и свјетском тржишту онда у реду. Али ја сам мишљења да такве код нас нема. Него такве је неопходно створити од већ постојећих. Осим што је потребно уложити у њих да би од њих направили атрактивне и конкурентне дјелатности морамо их заштитити од иностраних веома јаких компанија, а то је једино могуће високим каматним стопама на увоз производа тих страних компанија. Истина такви производи би се у почетку пласирали само на домаће тржиште, али би се годинама стварала јака привредна дјелатност, која би у моменту када довољно ојача могла да се пусти у борбу са иностраним компанијама јер би била конкурентна.
Мислим да сам то негдје једном објаснио на примјеру јапанске Тојоте, квалитета у почетку и њиховом тржишту на почетку производње, да би видјели шта је сад та иста Тојота и каквог су квалитета њени производи.
Уосталом све високоразвијене земље су прошле кроз ову фазу и тако су развиле своје привредне гране које су прогласиле виталним интересом. И данас харају на тржишту. Њима је слободно тржиште нешто најбоље што им се могло десити, али исто тако оне слаборазвијеним земљама не дозвољавају да примјене исти механизам код куће јер би их тиме у догледно вријеме угрозили на отвореном тржишту. Боље је овако мајмуне мусти у бескрај, остваривати веће приходе и од нас правити још већу сиротињу него што смо.
-
Pozivanje na bilo kakve primjere iz drugih zemalja je krajnje diskutabilno. Ekonomija je društvena nauka na koju veliki uticaj imaju živa društva i živi ljudi tako da to što se jedan model pokazao uspješnim na jednom prostoru u jednom vremenskom razdoblju uopšte ne mora da znači da će biti uspješan na nekom drugom prostoru i u nekom drugom vremenu. Čak šta više najčešće i neće.
Nego odosmo mi daleko sa ovom pričom a tema je bila Globalizacija.
-
Stvarno ima teskoce oko toga sa koje strane posmatrati ovaj fenomen globalizacije,jer ukljucuje u sebe sve sfere drustva od politike,ekonomije,kulture,pa do vojnih pitanja.Ono sto sam ja htio da kazem to je neki opsti stav o tome i neke naznake da to vodi u sistem globalne kontrole nad covjekom i samim tim porobljavanje covjeka koji bi bio posmatran od strane kontrolora tog "Novog svjetskog poretka" samo kao brojka i kao potencijalni potrosac sarenih laza koji oni nude.Mozda bi bilo dobro osvrnutim se na kulturoloski aspekat globalizacije narocito na Americku kulturu kao primjer multikulturalnog drustva,jer kazu "ako hoces da osjetis duh nekog naroda pogledaj mu kulturu".Kao sto Herc dobro rece "amerikanizacija" kulture koja je vise-manje prisutna u citavom svijetu i ide ispred kao neka prethodnica svojim starijim sestrama ekonomiji,politici...
-
Čudi me samo kako niko dosad na forumu nije iznio elaborat na temu: bar-kod - djavolji znak. I kako će onda uticati ova predstojeća fiskalizacija na nas jer će doći do masovne upotrebe bar-kodova koji su dosad kod nas uglavnom služili kao dekoracija na robi.
-
anegdota o zamišljenom ručku bugarskog domaćina i japanskog gosta. Kod Bugara se po tradiciji svakokom gostu za stolom nudi hrana i piće sve dok ovaj ne odbije i ne kaže dosta. Isto tako, kod Japanaca je nepristojno odbiti ponuđeno. I tako će na fiktivnoj večeri Bugarin nuditi Japanca, a on će jesti i piti dok ne pukne. Bugarin će nudeći Japanca vjerovatno u sebi misliti: ‘Ne mogu vjerovati, koliko ovaj jede, pojest će mi sve što imam, nemam ga više čime ponuditi’, dok će Japanac misliti: ‘Koja noćna mora, puknut ću, hoće li ovo mučenje ikad završiti’, ali neće uvrijediti domaćina i reći da ne može više.
-
Sto je GLOBALIZACIJA?
Odgovor:
Smrt princeze Dijane.
Pitanje:
Kakve veze ima princeza Dijana s GLOBALIZACIJOM?
Odgovor:
Engleska princeza
s Egipcaninom zarucnikom
imala sudar u francuskom tunelu
vozeci se u njemackom automobilu
koji ima holandski motor
vozio ga pijani Belgijanac
opijen skotskim whiskyem
slijedili ih talijanski paparazzi
na japanskim motorima
princezin zivot pokusali spasiti americki ljekari
upotrebljavajuci brazilsku medicinu.
Ovo Vam salje pripadnik jednog naroda bivse SFRJ
upotrebljavajuci Bil Gates-ovu tehnologiju
ovo vjerojatno citate na kompjuteru koji je upotrijebio tajvanske chipove
buljite u korejski monitor
koji je sastavila jeftina radna snaga Bangladesa
radeci u Singapuru
sve to transportovali su vozaci iz Indije
oteto u Indoneziji
iskrcano na Siciliji
transportovao konacno do Vas vozac iz BiH...
-
Oпада форум па са њиме и глобализација.А ево да мало нарушим глобалну тишину доносим један позајмљјен текст,ако буде некога да прочита.
Утицај власника крупног капитала на потрошача и последично на цело друштво данас се најочигледније остварује кроз циљану измену психологије потрошача, односно кроз обликовање свести потрошача у складу са финансијским потребама малог броја мегакапиталиста. О методама обликовања свести више другом приликом. За ову прилику је важно истаћи да је основни циљ поменутог процеса врло прагматичан, а то је стварање хиперпотрошачког друштва као најбржег и најефисканијег начина оплодње крупног капитала. Реч је, о стварању огромне потрошачке канте за смеће која гута све што крупни капитал произведе. Један очигледан пример овог глобалног дегенеративног процеса који сам за себе довољно говори је и прогресиван раст потрошње висококалоричне и пуномасне хране и дувана по глави становника( грицкалице, слаткиши, пиво, газирана пића, брза храна…) у целом западном свету, а посебно у САД-у. То има за резултат небројено много физичких, али и духовних аномалија савременог човека почевши од гојазности, преко болести срца и крвних судова на физичком, па до депресија, психоза и других патологија на психичко – духовном плану.