BILECAinfo forum
Bilećke teme => BilećaCaffe => Temu započeo: fan 06.02.2009. 14:40:15
-
Evo ja cu poceti, a vi ako znate kacite jos nesto...
6. FEBRUAR
1701 - Počeo je rat za špansko nasljeđe nakon kojeg je Španija izgubila Gibraltar, posjede u Holandiji, Milano, Napulj i Sardiniju. Rat je vođen na evropskom tlu i u kolonijama, a završen je Utrehtskim mirovnim ugovorom 1715.
1830 - U Srbiji je objavljen hatišerif turskog sultana Mahmuda Drugog o autonomiji Srbije u okviru Otomanskog carstva. Krajem septembra sultan je izdao berat kojim je knezu Milošu Obrenoviću priznato nasljedno kneževsko dostojanstvo, pod turskim suverenitetom i ruskom zaštitom.
1864 - U Beču je umro Vuk Stefanović Karadžić, reformator srpskog jezika i pravopisa. Izdao je više zbirki narodnih pjesama i pripovjedaka, prvu srpsku gramatiku ("Pismenica") i rječnik (1818). Njegovi posmrtni ostaci su 1897. preneseni iz Beča i sahranjeni uz Dositeja Obradovića ispred Saborne crkve u Beogradu.
1876 - U Srbiji je osnovano Društvo Crvenog krsta, nepunih 13 godina poslije prve Međunarodne konferencije Crvenog krsta u Ženevi. Inicijator je bio vojni ljekar Vladan Đorđević, a za prvog predsjednika izabran je mitropolit Mihajlo.
1931 - Rođena je Marija Estela Isabelita Martines, kasnije poznata kao Isabela Peron, predsjednik Argentine od 1974, kada je na tom položaju naslijedila preminulog supruga Huana Dominga Perona. S vlasti je zbačena vojnim udarom 1976, poslije čega je na osnovu odluke vojne hunte bila u zatvoru do 1981.
1932 - Rođen je francuski filmski režiser Fransoa Trifo, jedan od tvoraca "novog talasa" francuskog filma. Svjetsku slavu stekao je prvim filmom "400 udaraca", snimljenim 1959, a za film "Američka noć" dobio je Oskara.
1952 - Umro je britanski kralj Džordž Šesti tokom čije vladavine je Indija stekla nezavisnost (1947), a britanski kraljevi izgubili titulu "car Indije". Naslijedila ga je kćerka, kraljica Elizabeta Druga.
1958 - U avionskoj nesreći na minhenskom aerodromu poginula su 23 putnika, među kojima osam igrača engleskog fudbalskog kluba "Mančester junajted". Nesreća se dogodila pri povratku iz Beograda, gdje je engleski tim igrao utakmicu evropskog Kupa šampiona s "Crvenom zvezdom".
1993 - Umro je američki teniser Artur Eš, prvi crni igrač koji je pobijedio u Vimbldonu 1975.
1993 - Predstavnici tri zaraćene strane u Bosni odbili su na pregovorima u Njujorku mirovni plan kopredsjednika Konferencije o bivšoj Jugoslaviji. Kopredsjednici Vens i Oven zatražili su od Savjeta bezbjednosti UN-a da obavezujućom rezolucijom podrži taj plan, a predsjednik SAD Bil Klinton najavio je alternativni plan za rješavanje bosanske krize.
2000 - Finska je dobila prvu ženu predsjednika države Tarju Halonen, dotadašnjeg ministra inostranih poslova.
2000 - Rusija je objavila završetak vojnih operacija u glavnom gradu Čečenije, Groznom.
-
na današnji dan prije dvije godine ja sam bio na selu hahahaha
šala..tema nije loša
-
Sve je ovo gore u redu, ali na danšnji dan
6 Februara 1945
Robert Nesta Marley( BOB MARLI) je rodjen u Nine Miles, St. Ann’s, Jamaica u 2 i 30 ujutu, Sin Norvela Sinclair Marley, kapetana iz Liverpoola, u Britanskoj armiji i tinejdzerke Cedalle Booker. Sa grupom wailers postao je muzička ikona kojia čija se muzika sluša i slušaće decenijama nakon njegove smrti 1981 god. na Jamajci je proglašen za nacionalnog heroja a Januara 1994 Bob Marley je posthumno primljen u Rock And Roll Hall of Fame, tom prilokom govor je odrzao U2 pevac Bono.
http://www.bilecainfo.com/forum/index.php/topic,1834.0.html
da se ne ponavljam,
-
19.06.
Rodili su se: Dr Radovan Karadžić,Blez Paskal,moja malenkost
-
7. februar
1478 - Rođen je engleski humanista i državnik Tomas Mor, diplomata i lord-kancelar Henrija Osmog (1529-32). Pao je u nemilost kada je uskratio podršku kralju u njegovom sporu s papom, a 1535. odbio je da prizna Henrija poglavarom engleske crkve. Nakon toga je osuđen na smrt i pogubljen. Kao pisac poznat je po djelu "Utopija" (1516) u kojem je dao viziju idealnog društva.
1812 - Rođen je Čarls Dikens, rodonačelnik socijalnog romana, jedan od najznačajnijih, najuticajnijih i najčitanijih engleskih pisaca ("Dejvid Koperfild", "Oliver Tvist", "Pikvikov klub", "Stara prodavnica rijetkosti").
1878 - Umro je papa Pije Deveti, čiji je pontifikat trajao 31 godinu i 236 dana, najduže u istoriji katoličke crkve. Za vrijeme njegovog pontifikata crkvena (papska) država izgubila je najveći dio svojih teritorija, a papa se povukao u Vatikan (1870). Proglasio je 1854. dogmu o bezgrešnom začeću Bogorodice, a 1870. o infabilitetu (nepogrešivosti) pape.
1894 - Umro je belgijski proizvođač duvačkih instrumenata Adolf Saks, koji je 1840. pronašao muzički instrument nazvan po njemu saksofon.
1971 - Žene su u Švajcarskoj referendumom dobile pravo glasa. ;D
1984 - Američki kosmonaut Brus Mekendls napustio je svemirski brod "Čelendžer" i postao prvi čovjek koji je "prošetao" svemirom.
-
8. FEBRUAR
1587 - Nakon 19 godina zatočeništva pogubljena je škotska kraljica Meri Stjuart, optužena zbog učešća u zavjeri za zbacivanje s prijestola engleske kraljice Elizabete Prve.
1725 - Umro je ruski car Petar Prvi Aleksejevič Romanov. Po dolasku na prijesto 1682. sproveo je, prema evropskim uzorima, dalekosežne reforme države i društva. Ratovima je obezbijedio Rusiji jak položaj na Baltiku, izlaz na Crno more i zapadnu obalu Kaspijskog jezera. Osnovao je Akademiju nauka, pokrenuo prve novine ("Vedomosti"), a 1703. na ušću Neve podigao je novu prijestonicu - Sankt Peterburg.
1828 - Rođen je Žil Vern, francuski pisac naučno-fantastičnih romana. Zaokupljen naučnim otkrićima, dalekim zemljama i istraživačkim podvizima, napisao je više od 50 romana među kojima su najpoznatiji "Put oko svijeta za 80 dana", "20.000 milja pod morem", "Put na Mjesec", "Put u središte Zemlje", "Carev glasnik", "Pet nedjelja u balonu", "Djeca kapetana Granta".
1861 - Južne države SAD odvojile su se od Unije i osnovale Konfederaciju država Amerike s Džefersonom Dejvisom kao predsjednikom, što je dovelo do Američkog građanskog rata (1861-65).
1984 - Na stadionu "Koševo" u Sarajevu u prisustvu 50.000 gledalaca otvorene su 14. zimske olimpijske igre. Na prvim olimpijskim igrama održanim u Jugoslaviji učestvovali su sportisti iz 49 država, najveći broj u istoriji ZOI.
2002 - U mjestu Solt Lejk Siti, u SAD otvorene su 19. zimske olimpijske igre.
-
9. FEBRUAR
1540 - U Rudaj Fildsu kod Čestera u Engleskoj održana je prva trka konja.
1788 - Austrijski car Josif Drugi objavio je rat Turskoj. U ratu, koji je završen 1791. po Austriju nepovoljnim Svištovskim mirom, na austrijskoj strani učestvovali su i srpski dobrovoljci pod vođstvom Koče Anđelkovića.
1849 - Italijanski revolucionar Đuzepe Macini proglasio je Rim republikom.
1881 - Umro je Fjodor Mihajlovič Dostojevski, jedan od najvećih ruskih i svjetskih književnika, čije je djelo u 20. vijeku postalo neiscrpan izvor za najraznovrsnije književno-teorijske, estetičke, psihološke i filozofske studije i tumačenja. Uticao je na ukupnu evropsku i američku književnost, a posebno su se na njega pozivali ekspresionisti u književnosti i egzistencijalisti u filozofiji ("Zločin i kazna", "Braća Karamazovi", "Bijedni ljudi", "Poniženi i uvrijeđeni", "Zapisi iz mrtvog doma", "Idiot").
1962 - Jamajka je postala nezavisna država u okviru britanskog Komonvelta.
1969 - "Boing 747" džambo džet izvršio je prvi probni let.
-
10. FEBRUAR
1635. - Kardinal Rišelje osnovao je Francusku akademiju.
1890. - Rođen je Boris Pasternak, ruski književnik. Pisao je pesme, novele i romane. Poeziju je počeo da piše pre revolucije u grupi "Centrifuga", bliskoj futuristima. Nije prihvatio orijentaciju futurista ka revolucionarnoj angažovanosti i zatvorio se u krug svojih intelektualnih preokupacija, ali su revolucionarna zbivanja ipak prodrla u ritam njegovih stihova. Prevodio je Šekspira, Getea, Petefija... Glavna dela: "Iznad barijera", "Poručnik Šmit", "Visoka bolest", "Detinjstvo Ljuversove"... Za roman "Doktor Živago" dobio je 1958. godine Nobelovu nagradu.
1901. - Umro je bivši srpski kralj Milan IV Obrenović, tokom čije je vladavine Srbija stekla međunarodno priznanje kao nezavisna država.
1931. - Nju Delhi postao je glavni grad Indije. Grad je osnovan početkom XI veka i bio je pod vlašću Engleske od 1803. do proglašenja indijske nezavisnosti.
1933. - Isporučen je prvi muzički telegram.
1991. - Litvanija je izglasala samostalnost, odvajanje od SSSR.
1993. - Predstavnicima Zadužbine kralja Petra I Karađorđevića u Oplencu uručena je odluka vlade Srbije o formiranju i obnovi tog zadužbinskog kompleksa. Petar I je osnovao zadužbinu 1914, ali je ona dekretom režima Josipa Broza posle Drugog svetskog rata ugašena oduzimanjem celokupne imovine Karađorđevića. Zadužbina obuhvata 163 hektara, s vinskim podrumom, vinogradima i parkovima, crkvu svetog Đorđa s mauzolejom, hotel, bolnicu i stari Karađorđev grad.
-
1966.
Rođen je Milić Jovanović, naš nekadašnji čuvar mreže, koji je na „Marakanu“ stigao iz Napretka i učestvovao u najvećim uspesima početkom devedesetih godina prošlog veka. Osvojio je dve titule prvaka države, jedan Kup, a bio je rezerva Stevanu Stojanoviću u Bariju kad je naš tim osvojio „srebrnu amforu“ Kupa šampiona. Za Zvezdu je branio u samo osam zvaničnih mečeva.
1997.
Fudbalska reprezentacija Jugoslavije je u „Karlsberg kupu“ pred 18.000 gledalaca u Hongkongu savladala domaću selekciju sa 3:1 i u ovom susretu sa dva pogotka najbolji pojedinac bio je naš nekadašnji centarfor Anto Drobnjak. Pored popularnog Bode, selektor Slobodan Santrač u ovoj utakmici poverenje je ukazao još četvorici što aktuelnih, što bivših „zvezdaša“ – Zvonku Milojeviću, Siniši Mihajloviću, Dejanu Stefanoviću i Dejanu Savićeviću.
-
11. FEBRUAR
1752. - Otvorena je prva bolnica u Americi, u Pensilvaniji.
1794. - Prvo javno zasedanje američkog Senata.
1814. - Proglašena je samostalnost Norveške.
1826. - Otvoren je Londonski univerzitet.
1847. - Rođen je Tomas Alva Edison, američki tehničar i pronalazač (preko hiljadu patenata, uglavnom u elektrotehnici). Služio je najpre u novinskoj redakciji, a zatim je bio telegrafist. Uzdigao se sopstvenim marljivim radom i talentom. Pronašao je električnu sijalicu sa ugljenim vlaknom, među prvima sagradio električnu centralu, pronašao fonograf (gramofon), mikrofon, usavršio telefon i akumulator, pronašao kinetoskop i prvi put primenio danas uobičajenu filmsku pantljiku od celuloida (format 35 mm), vršio eksperimente u sinhronizovanju filmske slike s tonom reprodukovanim sa ploča i kasetofona i sagradio prvi filmski atelje u svetu.
1928. - Otvorene su II zimske olimpijske igre u Sent Moricu, Švajcarska.
1929. - Lateranskim ugovorom skopljenim između Italije i pape Pija XI regulisani su odnosi između Italije i Svete Stolice (koja od 1870. nije priznavala pripajanje Rima i bivše teritorije srednjovekovne papske države ujedinjenoj Italiji). Ugovorom je Italija priznala papsku državu u minijaturnim granicama od 44 hektara i papi pun svetovni suverenitet. Papa se sa druge strane odrekao teritorijalnih pretenzija na Rim i nekadašnju teritoriju papske države. Za ovo odricanje dobio je naknadu (milijardu i 750 miliona lira) i velike privilegije za Katoličku crkvu u Italiji.
1945. - Posle sedam dana, završena je konferencija na Jalti (Krimska konferencija) između Ruzvelta, Čerčila i Staljina, na kojoj su donesene odluke o koordinaciji vojnih operacija, podeli Nemačke na četiri okupacione zone, ulasku SSSR-a u rat protiv Japana na tri meseca posle kapitulacije Nemačke, o priznavanju SSSR-u prava na Kurilska ostrva i Južni Sahalin, o uspostavljanju statusa od 1904. u Port Arturu i Daljniju, o zajedničkoj kinesko-sovjetskoj upravi nad mandžurskim železnicama...
1964. - Prvi nastup Bitlsa u Americi.
1970. - Japan je lansirao svoj prvi satelit ("Ohsumi") u orbitu i time postao četvrta kosmička sila na svetu, posle SSSR-a, koji je to učinio 1957. godine, SAD-a 1958. i Francuske 1965. godine.
1990. - Nelson Mandela, lider pokreta za okončanje aparthejda u Južnoj Africi, izašao je iz zatvora posle 27 godina.
1993. - Umrla je srpska književnica Desanka Maksimović, član Srpske akademije nauka i umetnosti, čija se poezija odlikuje toplinom, senzibilnošću, neposrednošću, muzikalnošću, rodoljubljem i humanošću. Završila je Filozofski fakultet u Beogradu i bila profesor u Obrenovcu, Dubrovniku i Beogradu. Dela: zbirke pesama "Pesme", "Zeleni vitez", "Pesnik i zavičaj", "Otadžbino, tu sam", "Miris zemlje", "Tražim pomilovanje", "Nemam više vremena", "Pesme iz Norveške", "Letopis Perunovih potomaka", "Ničija zemlja", "Slovo o ljubavi", priče "Ludilo srca", romani "Otvoren prozor", "Ne zaboraviti", dečji roman "Pradevojčica", zbirka bajki i proze u stihu "Oraščići palčići", putopis "Snimci iz Švajcarske".
-
12. FEBRUAR
Danas je praznik Sveta tri jerarha. Reč je zapravo o svetiteljima Vasiliju Velikom, Grigoriju Bogoslovu i Jovanu Zlatoustom, iako svaki od njih ima svoj dan praznovanja u mesecu januaru. Ovaj zajednički praznik sva tri svetitelja ustanovljen je u XI veku u vreme cara Alekseja Komnena zbog čudne rasprave u narodu oko toga ko je od trojice svetih najveći: Grigorije zbog dubine uma, Vasilije zbog čistote i hrabrosti ili Zlatousti zbog čudesne rečitosti i jasnoće izlaganja vere. Njihove pristalice čak su se i različito nazivale: vasilijani, grigorijani i jovaniti. Promislom Božjim ovaj spor je rešen u korist Crkve i slavu svetitelja, jer se oni, svaki ponaosob, a potom i sva trojica, javiše u snu episkopu evhaitskom Jovanu rečima da su jedno u Boga i da među njima ne postoji ništa protivrečno. Posavetovali su episkopa da im napiše jednu zajedničku službu i odredi zajednički dan praznika. Tako je spor srećno rešen i određen je 30. januar (sada 12. februar) kao zajednički praznik ovih svetitelja. Proslavljaju ga svi pravoslavni narodi, a u Grčkoj je to najveći nacionalni i školski praznik.
1709. - Aleksandar Selkirk, švedski moreplovac, prototip Robinsona Krusoa Danijela Defoa, spasen je posle četiri godine provedene na ostrvu Fernandez, gde je dospeo nakon brodoloma.
1809. - Rođen je Čarls Darvin, slavni engleski prirodnjak i fiziolog, tvorac materijalističke teorije koja razjašnjava proces nastanka živog sveta i posledice tog procesa. Od 1831. do 1836. učestvovao je u naučnoj ekspediciji broda "Bigl" koju je opisao u knjizi "Put prirodnjaka oko sveta". Putovanje je imalo presudan značaj za njegovo shvatanje o nestalnosti i promenljivosti organskog sveta. Glavna dela: "Postanak vrsta putem prirodnog odabiranja" (1859), "Promenljivost životinja i biljaka pod domaćim uslovima", "Poreklo čoveka".
1877. - Prva vest prenesena je telefonom iz Bostona u Salem.
1942. - Prilikom bekstva iz koncentracionog logora u Crvenom krstu kraj Niša, u Drugom svetskom ratu su u obračunu s Nemcima poginula 42 logoraša, a 105 se dokopalo slobode. Nemci su u znak odmazde streljali 850 ljudi. Kroz logor je tokom rata prošlo oko 30.000 ljudi, a više od 10.000 streljano je na brdu Bubanj.
1947. - Ulovljena je morska riba teška 100,5 kg kod ostrva Galapagos.
1949. - U Beogradu je počela nastava na Akademiji za pozorišnu umetnost, osnovanoj 1948.
1967. - Kit Ričards i Mik Džeger uhapšeni su zbog droge.
1979. - Lansiran je Kosmos 1076, prvi ruski okeanografski satelit.
1998. - Intel je proizveo svoj prvi grafički čip i740.
-
13. FEBRUAR
1199 - U Hilandaru je umro Stefan Nemanja, rodonačelnik dinastije Nemanjića koja je vladala Srbijom dvije stotine godina. Veliki župan od 1166. postavio je osnove državne samostalnosti Srbije i njene političke moći. Povukao se sa prestola 1196. u korist sina Stefana (kasnije prvog srpskog kralja Stefana Prvovenčanog) i zamonašio se pod imenom Simeon u manastiru Studenici. Srpska pravoslavna crkva slavi ga kao Svetog Simeona Mirotočivog, prvog sveca iz loze Nemanjića.
1633 - Inkvizicija rimokatoličke crkve u Rimu lišila je slobode astronoma Galilea Galileja zbog njegovog zalaganja za
Kopernikov heliocentrični sistem. Ostatak života naučnik je proveo pod stalnim nadzorom Inkvizicije, a zabrana s njegovih djela skinuta je 1757.
1787 - Umro je dubrovački matematičar, fizičar, astronom, filozof i diplomata Ruđer Bošković, osnivač i direktor Brerske astronomske opservatorije kod Milana i direktor Optičkog instituta francuske mornarice, jedan od najvećih naučnika svoga doba.
1883 - Umro je njemački kompozitor Rihard Vagner, stvaralac kasnog romantizma, koji je srušio tradicionalnu strukturu opere da bi ostvario svoju zamisao o sveobuhvatnom umjetničkom djelu - muzičkoj drami.
1945 - Sovjetska Crvena armija je u Drugom svjetskom ratu oslobodila Budimpeštu, poslije 50 dana opsade tokom koje je poginulo 50.000 njemačkih vojnika.
1945 - Američki i britanski avioni su u Drugom svjetskom ratu počeli bombardovanje njemačkog grada Drezdena. Grad je tokom dva dana bombardovanja razoren, a računa se da je poginulo oko 135.000 ljudi.
1961 - Savjet bezbijednosti UN donio je odluku da se u Kongo upute međunarodne mirovne snage da bi se spriječilo izbijanje građanskog rata u toj zemlji.
-
14. FEBRUAR
269 - Tokom progona hrišćana, u vrijeme cara Klaudija Drugog, spaljen je na lomači rimski sveštenik i ljekar Valentin, kasnije hrišćanski mučenik sv. Valentin. Taj datum katolici slave kao Dan zaljubljenih.
869 - Umro je slovenski prosvjetitelj poznat po monaškom imenu Kirilo, Grk iz Soluna, rođen kao Konstantin. S bratom Metodijem osnivač je slovenske pismenosti i književnosti, a smatra se da je Kirilo tvorac oble glagoljice. Braća su na slovenski jezik prevela veliki broj biblijskih tekstova i crkvenih rukopisa.
1468 - Umro je njemački štampar Johan Gutenberg, pronalazač tipografije, koja je označila civilizacijski preokret. Usavršio je štamparsku mašinu i osnovao štampariju u rodnom Majncu. Štampao je 1455. Bibliju u više od 100 primjeraka, od kojih je četrdesetak sačuvano.
1663 - Kanada je postala francuska kraljevska provincija.
1779 - Engleski moreplovac i istraživač Džejms Kuk ubijen je na Havajima u iznenadnom okršaju sa ostrvljanima. Njegova
putovanja i otkrića značajno su doprinijela širenju britanskog kolonijalnog carstva.
1804 - Na skupštini srpskih starješina u Orašcu kod Aranđelovca donesena je odluka o podizanju ustanka protiv Turaka. Za vođu je izabran Karađorđe Petrović.
1835 - Na inicijativu dramskog pisca Joakima Vujića, uz novčanu pomoć kneza Miloša Obrenovića, u Kragujevcu je osnovano prvo pozorište u Srbiji. "Knjaževsko-serbski teatar" priređivao je jednom sedmično i prazničnim danima predstave za kneza i njegove činovnike i goste, a na repertoaru su bili Vujićevi komadi ili njegovi prevodi stranih djela.
1929 - Al Kaponeovi gangsteri ubili su u Čikagu sedmoricu članova rivalske bande Bagsa Morena da bi spriječili krađu krijumčarenog viskija. Taj događaj nazvan je "St Valentine's Day Massacre" ("Masakr na dan Svetog Valentina").
1943 - Sovjetska Crvena armija je u Drugom svjetskom ratu oslobodila Rostov od Nijemaca.
1946 - Na američkom univerzitetu Pensilvanija počeo je da radi elektronski mozak - kompjuter, koji je sate normalnog računanja pretvorio u sekunde. Nazvan je ENIAC (Elektronski numerički integrator i kompjuter).
1956 - U Moskvi je počeo 20. kongres Komunističke partije SSSR, na kojem je šef partije Nikita Hruščov osudio politiku Staljina i otvorio put procesu destaljinizacije Sovjetskog Saveza.
2002 - Istraživači američkog univerziteta Teksas AiM izvršili su uspješno kloniranje mačke, od šest različitih rasa mačaka.
2003 - Tribunal u Hagu podigao je optužnicu protiv lidera Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja rata. Šešelj se dobrovoljno predao tom sudu 24. februara te godine.
2003 - Nakon šest godina života prvom kloniranom sisaru, ovci Doli, ubrizgana je smrtonosna injekcija zbog simptoma progresivne bolesti pluća.
-
15. FEBRUAR
1835 - U Kneževini Srbiji usvojen je Sretenjski ustav, prvi ustav u modernoj srpskoj istoriji. Napisao ga je sekretar kneza Miloša Obrenovića Dimitrije Davidović, po uzoru na francuski i belgijski ustav. Koristeći negodovanje Austrije i Rusije, koje nisu imale razumijevanja za liberalizam Davidovićevog dokumenta, knez je u martu ukinuo ustav.
1922 - U Hagu je održana prva sjednica stalnog Međunarodnog suda pravde, koji je 1920. osnovala Liga naroda radi rješavanja sporova među državama. Novi Međunarodni sud osnovan je pri Ujedinjenim nacijama poslije Drugog svjetskog rata, kada je ukinuta Liga naroda.
1928 - Iz Beograda prema Zagrebu poletio je prvi avion jugoslovenske civilne avijacije "Potez 29-2", jedina letilica prve jugoslovenske avio-kompanije "Aeroput". Prvi putnici bili su direktor avio-kompanije i pet novinara.
1942 - Umro je srpski kompozitor i dirigent Stanislav Binički, autor "Marša na Drinu"
1965 - Umro je popularni američki džez pjevač i pijanist Net King Kol.
1996 - Vlada BiH je saopštila da je u ratu 1992-95. nestalo oko 30.000 ljudi, od čega preko 22.000 civila i oko 2.500 pripadnika oružanih snaga.
2002 - Predsjednik SAD Džordž Buš objavio je da njegova zemlja ima alternativni plan za smanjenje emisije gasova, koje je regulisano Protokolom o globalnom zagrijavanju u Kjotou 1997. Iako emituju četvrtinu količine gasova koji stvara efekat "staklene bašte", SAD su odbacile Protokol iz Kjotoa zbog štete po nacionalnu industriju.
2003 - U talasu demonstracija, najvećim od vijetnamskog rata, više od šest miliona ljudi, u više od 600 gradova u svijetu, protestovalo je protiv rata u Iraku.
2004 - U Kini je pogubljen Jang Ksinhai, jedan od najvećih serijskih ubica, čovjek koji je za četiri godine ubio 67 osoba i silovao 12 žena.
-
16. FEBRUAR
1808 - Napoleon je počeo napad na Španiju, koju je poslije mjesec dana okupirao i na španski prijesto doveo brata Žozefa.
1831 - Rođen je ruski pisac Nikolaj Semjonovič Ljeskov, autor romana i pripovjedaka o ruskoj provinciji. Prema njegovom djelu "Ledi Makbet scenskog okruga" Šostakovič je komponovao poznatu operu "Katarina Izmajlova".
1871 - Rođen je srpski pisac Radoje Domanović, majstor političke satire koja u njegovim najboljim djelima "Stradija", "Vođa" i "Danga" doseže nivo univerzalne kritike ljudske naravi i društvenih institucija.
1877 - Rođena je srpska književnica Isidora Sekulić, autor knjige meditativne proze "Saputnici", putopisa "Pisma iz Norveške", pripovjedaka i esejističke proze - djela koja su je svrstala među najbolje i najznačajnije srpske pisce 20. vijeka. Kritičari je smatraju klasikom srpske književnosti, a povodom njene smrti 1958. jedan od njih ocijenio je da je umro "literarno najkulturniji čovjek našeg tla od Ćirila i Metodija do juče, do danas, možda do prekosutra".
1945 - Američki avioni su u Drugom svjetskom ratu počeli masovno bombardovanje Tokija.
1959 - Vođa gerilaca Fidel Kastro postao je premijer Kube, nakon što je 1. januara 1959. zbacio s vlasti diktatora Fulhensija Batistu.
2000 - Rusija je obnovila odnose s NATO-om koji su bili prekinuti zbog napada te vojne alijanse na SR Jugoslaviju u martu 1999.
-
17. FEBRUAR
1600 - Italijanski filozof, astronom i matematičar Đordano Bruno, spaljen je u Rimu kao jeretik, na osnovu presude rimokatoličke inkvizicije.
1673 - Francuski komediograf i glumac Žan Batist Poklen Molijer umro je nakon što mu je pozlilo na pozornici dok je igrao u svojoj komediji "Uobraženi bolesnik". Jedan od najvećih svjetskih komediografa napisao je više od 30 pozorišnih komada među kojima su najpoznatiji "Učene žene", "Tartif", "Don Žuan", "Mizantrop".
1856 - U Parizu je umro njemački pjesnik Hajnrih Hajne, jedan od najvećih liričara 19. vijeka. Njegova poezija smatra se vrhunskim dostignućem njemačkog romantizma i izvršila je ogroman uticaj na evropsko pjesništvo ("Knjiga pjesama", "Romansero", "Ata Trol", "Njemačka, zimska bajka").
2003 - U paničnom izlasku iz jednog noćnog kluba u Čikagu, 21 osoba je poginula, a oko 50 je povrijeđeno.
2004 - U 83. godini umro je bivši meksički predsjednik Hoze Lopez Portiljo.
1977 - Rodio se nas istaknuti forumas Hercegovac77 ;D ;D
-
18. FEBRUAR
1546. Umro nemački verski reformator Martin Luter, augustinski monah, osnivač protestantizma u Nemačkoj, najznačajniji vođa evropske crkvene reformacije. Luter 1517. prikovao na vrata katedarale u Vitenbergu 95 teza o reformi crkve i pozvao na javnu raspravu, zbog čega je ekskomuniciran iz katoličke crkve.
1564. Umro italijanski vajar, slikar, arhitekta i pesnik Mikelanđelo Buonaroti, uz Leonarda i Rafaela najveći umetnik visoke renesanse. Tvorac čuvenih fresaka u Sikstinskoj kapeli i monumentalnih skulptura "Pjeta", "David", "Mojsije", sahranjen uz najveće počasti u crkvi Santa Kroće u Firenci.
1915. Umro srpski političar, diplomata, filolog i istoričar Stojan Novaković, član Srpske kraljevske akademije, jedan od osnivača Napredne stranke 1880. Kao ministar prosvete sproveo reforme u školstvu i pokrenuo osnivanje Narodne biblioteke, muzeja i Državne štamparije. Napisao "Srpsku bibliografiju" s popisom svih srpskih knjiga objavljenih od 1741. do 1861. i od 1868. do 1876. i više zapaženih radova iz srednjevekovne istorije.
1932. Rođen češki filmski režiser Miloš Forman, naznačajniji predstavnik "novog talasa" u češkoj kinematografiji. Najznačajniji filmovi "Let iznad kukavičjeg gnezda", "Amadeus", "Kosa", "Svlačenje", "Narod protiv Larija Flinta".
1952. Grčka i Turska postale članice NATO.
2002. Pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu počeo dokazni postupak protiv Slobodana Miloševića po optužnici za zločine počinjene na Kosovu. Tokom tog postupka, koji je završen 13. septembra, tužilaštvo izvelo 145 svedoka.
2006. Скупштина ДС-а изабрала је за председника партије досадашњег лидера странке и председника Србије Бориса Тадића.
2006.1.800 људи је погинуло након што се, због водених бујица, одронио део планине на југу Филипина.
2006. Босански филм Грбавица добио главну награду Златни медвјед на Берлинском филмском фестивалу.
1745. Рођен Алесандро Волта, италијански физичар.
-
pao snijeg u Bileci pola metra..... ;D
-
pao snijeg u Bileci pola metra..... ;D
Hvala na tvom skromnom doprinosu :D :D :D :D :D
-
19. FEBRUAR
1473 - Rođen je poljski naučnik Nikola Kopernik, tvorac heliocentričnog sistema i utemeljivač moderne astronomije. Njegovo učenje bilo je u suprotnosti s crkvenom naukom o Zemlji kao središtu svijeta, zbog čega su mnogi njegovi sljedbenici stradali kao žrtve katoličke inkvizicije. Katolička crkva je 1616. zabranila sva djela koja su se zasnivala na Kopernikovom učenju. Zabrana je skinuta 1757. godine.
1807 - Britanska flota prošla je kroz Dardanele da bi se, potom, pridružila ruskim snagama u ratu protiv Turske.
1861 - Carskim manifestom i Zakonom o pravnom položaju seljaka car Aleksandar Drugi ukinuo je kmetstvo u Rusiji.
1918 - Sovjetski Centralni izvršni komitet izdao je dekret o zabrani privatnog vlasništva nad zemljom, vodama i prirodnim resursima.
1951 - Umro je francuski pisac Andre Žid, jedna od najkontroverznijih i najuticajnijih ličnosti francuske književnosti 20. vijeka. Romanopisac, esejist, kritičar, dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1947, a 1952. njegova djela našla su se na spisku zabranjenih knjiga Vatikana ("Kovači lažnog novca", "Podrumi Vatikana", "Pastoralna simfonija").
1952 - Umro je norveški pisac Knut Hamsun, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1920. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, kao simpatizer Kvislinga i nacističke Njemačke, izgubio je popularnost, a njegovi čitaoci vraćali su mu poštom knjige. Poslije rata, već u dubokoj starosti, osuđen je na visoku novčanu kaznu zbog saradnje sa okupatorom ("Glad", "Pan", "Plodovi zemlje").
1977 - U Bukureštu je potpisan jugoslovensko-rumunski sporazum o daljem zajedničkom korišćenju Dunava i izgradnji hidrocentrale "Đerdap 2".
1991 - Boris Jeljcin je zatražio ostavku predsjednika SSSR-a Mihaila Gorbačova, tvrdeći da je on žrtvovao reforme da bi povećao ličnu vlast.
1992 - U Južnoj i Sjevernoj Koreji stupili su na snagu sporazumi o zabrani nuklearnog oružja na korejskom poluostrvu.
-
20. FEBRUAR
1908 - Umro je pisac Simo Matavulj, član Srpske kraljevske akademije, jedan od najistaknutijih predstavnika srpskog realizma. Njegovo najznačajnije djelo je roman "Bakonja fra Brne".
1920 - Umro je američki istraživač, admiral Robert Edvin Piri, prvi čovjek koji je, u aprilu 1909, stigao na Sjeverni pol. Ispitao je i najsjeverniji dio Grenlanda, oplovio ga i 1901. ustanovio da je ostrvo.
1979 - U erupciji indonezijskog vulkana Sinira život je izgubilo 175 ljudi.
1985 - U Irskoj je, i pored žestokog protivljenja rimokatoličke crkve, legalizovana prodaja kontraceptivnih sredstava.
1996 - Zetovi iračkog predsjednika Sadama Huseina, general Husein Kamel Hasan i njegov brat Sadam Kamel, vratili su se s porodicama u Irak iz šestomjesečnog izbjeglištva u Jordanu. Irački predsjednik ih je pomilovao, ali su tri dana kasnije obojica ubijeni.
2002 - U najvećoj željezničkoj nesreći u Egiptu poginula su 373 putnika, a 66 je povrijeđeno, kada je izbio požar u vozu na liniji Kairo-Luksor.
2003 - U požaru koji je izbio na rok koncertu grupe "Great Njhite" u jednom noćnom klubu u Vest Vorviku, na ostrvu Roud (SAD), poginulo je 100, a povrijeđeno oko 200 osoba.
-
21. FEBRUAR
1437 - U manastiru u Pertu ubijen je škotski kralj Džejms Prvi. Zavjeru su pripremili pripadnici visokog plemstva da bi spriječili kralja da učvrsti svoju vlast i smanji njihov uticaj na vođenje državnih poslova.
1513 - Umro je papa Julije Drugi, zaštitnik umjetnosti i umjetnika. Tokom njegovog pontifikata Papska država je
postala centar umjetnosti i kulture. Po papinoj narudžbi Mikelanđelo je oslikao Sikstinsku kapelu, Rafael Santi njegove privatne odaje, a Bramante je rekonstruisao crkvu Svetog Petra u Vatikanu.
1677 - Umro je holandski filozof Baruh de Spinoza, jedan od najznačajnijih i najdosljednijih predstavnika racionalističke i monističke filozofije. Njegova misao, iznijeta u kapitalnom djelu "Etika", izvršila je veoma značajan uticaj na evropsku filozofiju. Kritički odnos prema Bibliji i Talmudu izazvali su gnjev u teološkim krugovima, a jevrejska zajednica ga je 1656. anatemisala i isključila iz svojih redova.
1916 - Njemačkim napadom počela je bitka kod Verdena u Francuskoj, najduža i najkrvavija u Prvom svjetskom ratu. U bici koja je okončana 18. decembra poginulo je oko milion njemačkih i francuskih vojnika.
1941 - U avionskoj nesreći je poginuo kanadski fiziolog Frederik Grant Banting, koji je s Čarlsom Bestom 1921. izolovao insulin. Godine 1923. dobio je Nobelovu nagradu za medicinu koju je podijelio sa svojim saradnikom Džonom Maklaudom.
1943 - Britanski kralj Džordž Šesti dodijelio je Rusima odlikovanje "Mač časti" za odbranu Staljingrada u Drugom svjetskom ratu.
1947 - Američki pronalazač Edvin Herbert Lend demonstrirao je u Njujorku prvu "instant kameru", Polaroid.
1965 - Tokom govora na skupu Afro-američke organizacije jedinstva, u Njujorku je ubijen američki borac za građanska prava i vođa američkih crnaca Malkolm Eks.
1972 - Ričard Nikson je doputovao u Peking, kao prvi predsjednik SAD u posjeti Narodnoj Republici Kini. Time je počela normalizacija američko-kineskih odnosa i otvoren je put za prijem Kine u UN i njeno stalno mesto u Savjetu bezbjednosti.
2002 - Američki predsjednik Džordž Buš doputovao je u zvaničnu posjetu Kini. To je prva posjeta jednog američkog predsjednika Kini poslije 30 godina. Ričard Nikson je posljednji američki predsjednik koji je bio u zvaničnoj posjeti Kini, koja je označila prekid neprijateljstva dvije države.
_________________
-
1942.
Rođen je Vojin Lazarević, nekadašnji centarfor Crvene zvezde i reprezentativac Jugoslavije. Na „Marakanu“ je stigao 1966. godine iz nikšićke Sutjeske i u narednih osam sezona sa Draganom Džajićem činio najubojitiji tandem našeg fudbala. Dva puta je bio prvi strelac državnog prvenstva i na listi najboljih golgetera crveno-belih svih vremena zauzima šesto mesto. Odigrao je 214 zvaničnih utakmica i postigao 134 pogotka, a osvojio je četiri titule i dva trofeja Kupa. Kasnije je bio i trener našeg prvog tima, koji je dva puta vodio do slavlja u nacionalnom Kupu.
Inače, Lazarević je jedini fudbaler na svetu koji je slavnom brazilskom golmanu Gilmaru dao tri gola na jednoj utakmici. Bilo je to na „Marakani“ kad su igrali Crvena zvezda i Peleov Santos. Rezultat je bio 3:3...
-
22. FEBRUAR
1512 - Umro je italijanski moreplovac Amerigo Vespuči. Prema latinskoj verziji njegovog imena (Amerikus) njemački kartograf Martin Valdzemiler nazvao je Novi svijet Amerika, iako je novi kontinent 1492. otkrio Kristofer Kolumbo. Vespuči je u Novi svijet putovao 1499. kao član španske ekspedicije, a 1501. i 1502. je predvodio portugalsku ekspediciju.
1788 - Rođen je njemački filozof Artur Šopenhauer, čije je djelo postalo cijenjeno pred kraj njegovog života i poslije smrti (1860). Njegova duboko pesimistična filozofija našla je sljedbenike u generaciji razočaranoj neuspjehom nacionalnih pokreta 1848, a u filozofiji i književnosti imala je odraza u djelima Fridriha Ničea i Tomasa Mana ("Svet kao volja i predstava", "Pararega i paralipomena").
1819 - SAD su preuzele Floridu od Španije, prema sporazumu koji su potpisali američki državni sekretar Džon Kvinsi Adams i španski ministar Don Luis de Onis.
1826 - Rođen je srpski političar i novinar Svetozar Miletić, vođa Srba u Vojvodini u borbi za nacionalna prava u Austro-Ugarskoj. Bio je učesnik Majske skupštine 1848, gradonačelnik Novog Sada 1861. i predvodnik liberalne struje na Blagoveštanskom saboru. Osnivač je "Srpske narodne slobodoumne stranke" (1869) i tvorac njenog Bečkerečkog programa. Pokrenuo je čuveni list "Zastava", vodeće glasilo vojvođanskih Srba.
1882 - Knez Milan Obrenović proglasio je Srbiju kraljevinom i sebe kraljem. Knez je postao 1868. posle ubistva njegovog oca kneza Mihaila, a vlast je preuzeo od namjesnika kad je 1872. postao punoljetan.
1935 - Rođen je Danilo Kiš, jedan od najznačajnijih srpskih pisaca druge polovine 20. vijeka i jedna od najmarkantnijih ličnosti u književnim krugovima 60-ih i 70-ih godina. Bio je dramaturg pozorišta "Atelje 212" u Beogradu i lektor u Strazburu, Bordou i Lilu ("Mansarda", "Bašta, pepeo", "Peščanik", "Grobnica za Borisa Davidoviča", "Enciklopedija mrtvih", "Čas anatomije").
-
23. FEBRUAR
1574 - U Francuskoj je izbio peti vjerski rat između katolika i hugenota (protestanata). Hugenotski ratovi potresali su Francusku do početka 18. vijeka, a punu ravnopravnost hugenoti su stekli tek nakon Francuske revolucije 1789.
1685 - Rođen je njemački kompozitor Georg Fridrih Hendl, uz Johana Sebastijana Baha najznačajniji muzičar baroka. U njegovom obimnom opusu najvrednijim se smatraju opere i oratorijumi ("Rinaldo", "Julije Cezar", "Mesija", "Izrael u Egiptu", "Juda Makabejac"). Po odlasku u London postao je centralna ličnost muzičkog života engleske prijestonice, a 1719. povjerena mu je organizacija i vođenje Kraljevske muzičke akademije.
1792 - Umro je engleski slikar Džošua Rejnolds, jedan od najvećih svjetskih portretista, osnivač Kraljevske umjetničke akademije 1768. i njen prvi predsjednik. Snažno je uticao na englesko slikarstvo svojim stvaralaštvom i teoretskim
raspravama o slikarstvu.
1898 - Francuski pisac Emil Zola uhapšen je zbog objavljivanja otvorenog pisma predsjedniku Francuske, pod naslovom "Optužujem", u kojem je vladu optužio za antisemitizam i montirani sudski proces protiv kapetana Alfreda Drajfusa.
1938 - U Kuvajtu je otkriveno prvo nalazište nafte.
1944 - U Vrhovni štab Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije u Drvaru stigla sovjetska vojna misija. To je bila prva sovjetska vojna misija na tlu Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu.
1965 - U Santa Moniki je umro slavni američki filmski komičar Sten Lorel, "mršavi" iz tandema Stanlio i Olio.
-
24. FEBRUAR
1848 - U Londonu je na njemačkom jeziku objavljen "Manifest komunističke partije", koji su, prema odluci Kongresa tajnog radničkog udruženja "Saveza komunista" održanog u Londonu u novembru 1847, napisali Karl Marks i Fridrih Engels.
1938 - U Arlingtonu u Nju Džersiju napravljen je prvi proizvod od najlona - čekinje za četkicu za zube.
1945 - Egipatski premijer Ahmed Maher Paša ubijen je u parlamentu, neposredno nakon što je objavio deklaraciju o stupanju Egipta u rat protiv Njemačke i Japana.
1946 - Huan Peron je izabran za predsjednika Argentine, započevši prvi od tri mandata na čelu te države.
1998 - Francuski parlament je jednoglasno ratifikovao sporazum o sveobuhvatnoj zabrani atomskih proba.
2000 - Savjet bezbjednosti UN odobrio je slanje 5.500 pripadnika mirovnih trupa za nadgledanje krhkog primirja u Demokratskoj Republici Kongo.
2001 - Džordž Buš preuzeo je dužnost predsjednika SAD, nakon što je na izborima pobijedio Ala Gora.
2002 - Na Zimskim olimpijskim igrama u Solt Lejk Sitiju (SAD) najviše medalja osvojili su sportisti iz Njemačke: 12 zlatnih, 16 srebrnih i sedam bronzanih, odnosno, ukupno 35 medalja.
2003 - U zemljotresu u oblasti Ksindžijang, na sjeveroistoku Kine poginulo je 268, a povrijeđeno više od 4.000 osoba.
2003 - Lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj dobrovoljno se predao Haškom tribunalu, pred kojim je optužen za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine u Slavoniji, BiH i Vojvodini, tokom rata u bivšoj Jugoslaviji.
2004 - U snažnom zemljotresu u sjevernom Maroku, poginule su 572 osobe, a 30.000 ljudi je ostalo bez svojih domova.
_________________
-
25.FEBRUAR
1815. - Ubijen je srpski vojvoda Stanoje Stamatović, poznat kao Stanoje Glavaš, jedan od čelnika Prvog srpskog ustanka, hajduk i borac protiv Turaka. Ubistvo je posle propasti Hadži-Prodanove bune naredio Sulejman-paša. Na zboru u Orašcu 1804. odbio je da predvodi Prvi srpski ustanak i na njegov predlog je za vožda izabran Karađorđe. Njegovo herojstvo u boju na Deligradu, u oslobađanju Prokuplja, opsadi Beograda i drugim bitkama opevano je u narodnim pesmama, a Đura Jakšić je napisao istorijsku dramu "Stanoje Glavaš".
1870. - Hiram Revels postao je prvi crnac koji je ušao u američki senat.
1873. - Rođen je Enriko Karuzo, italijanski operski pevač, tenor, jedan od najboljih pevača svih vremena. Nalazi se među prvim pevačima čije je pevanje snimljeno na gramofonske ploče. Napisao je: "Uspomene", "Metodi pevanja". Umro je 1921. godine.
1888. - Umro je srpski botaničar i prirodnjak Josif Pančić, prvi predsednik Srpske kraljevske akademije. Medicinu je završio u Pešti, a u Beču je usavršavao botaničke studije i upoznao Vuka Karadžića, po čijem je savetu 1846. došao u Srbiju. Radio je kao lekar u Paraćinu, Jagodini i Kragujevcu, a 1856. postao je profesor Liceja, potom Velike škole u Beogradu, čiji je rektor bio šest puta. Proučavao je floru, faunu i mineralogiju Balkanskog poluostrva, posebno Srbije. Opisao je oko 80 nepoznatih biljnih i životinjskih vrsta. Otkrio je endemsko-reliktni četinar poznat kao "Pančićeva omorika" (Picea omorika) i reliktne ramondije (Ramonda serbica, Ramonda nathaliae). Osnovao je i uredio Botaničku baštu u Beogradu. Objavio je oko 30 radova iz botanike, zoologije, geologije, mineralogije, šumarstva, arheologije. Dela: "Flora Kraljevine Srbije", "Ptice Srbije", "Ribe Srbije".
1899. - Paul Julijus Rojter, osnivač novinske agencije "Rojters", preminuo je u 83. godini. Rojter je 1849. u Kaselu uveo prvu kontinentanu golubiju poštu sa Ahenom i Vervijeom, krajnjim tačkama nemačkih i francusko-belgijskih telegrafskih linija, a zatim se 1851. preselio u London, gde je osnovao Rojterovu agenciju. Iste godine, Rojterovim vestima je počeo da se služi londonski "Tajms". Tada Rojter organizuje telegrafsko-kablovske mreže za Nemačku, Francusku, podmorski kabl za SAD i uspostavlja mrežu dopisnika po celome svetu.
1932. - Imigrant Adolf Hitler dobio je nemačko državljanstvo.
1986. - Ferdinand Markos, filipinski dikator, pobegao je iz zemlje.
1987. - Majkl Džordan oborio je rekord Čikago bulsa postigavši 58 poena u utakmici.
-
26. FEBRUAR
1531. - U zemljotresu u Portugaliji poginulo je nekoliko desetina hiljada ljudi, porušen je veliki deo prestonice Lisabona i nekoliko drugih gradova.
1777. - Rođen je srpski vojvoda i diplomata prota Mateja Nenadović, koji je sa stricem Jakovom pokrenuo Prvi srpski ustanak u valjevskoj i šabačkoj nahiji. Pregovarao je s Turcima i Rusijom i time uspostavio prve diplomatske kontakte ustanika sa stranim državama. Bio je predsednik Praviteljstvujuščeg sovjeta - prve srpske vlade. Njegovi 'Memoari', pored književne vrednosti, predstavljaju dragocen dokument vremena.
1815. - Napoleon Bonaparta pobegao je iz zatočeništva na ostrvu Elba i uz pomoć grupe sledbenika povratio vlast u Francuskoj. Njegova druga vladavina, nazvana 'sto dana', okončana je u junu nakon vojnog poraza kod Vaterloa.
1852. - Britanski vojni transportni brod 'Birkenhed' potonuo je u zalivu Simon uz obalu Južne Afrike, a život je izgubilo 485 ljudi.
1909. - Turska je priznala austrougarsku aneksiju Bosne i Hercegovine.
1915. - Nemci su u Prvom svetskom ratu, u borbi protiv Francuza kod Malankura, prvi put u istoriji ratovanja upotrebili bacače plamena.
1916. - Nemci su u Prvom svetskom ratu potopili francuski teretni brod 'Provansa II'. Poginulo je 930 ljudi.
1935. - Škotski fizičar Robert Votson Vat demonstrirao je prvi kompletan i praktično upotrebljiv radar.
1936. - Adolf Hitler je u Nemačkoj otvorio prvu fabriku za proizvodnju 'narodnog vozila' [folksvagen].
1952. - Britanski premijer Vinston Čerčil saopštio je da je Velika Britanija proizvela atomsku bombu i da će je isprobati u Australiji.
1993. - U snažnoj eksploziji koju su u Svetski trgovački centaru Njujorku podmetnuli arapski islamski teroristi poginulo je šest, a povređeno oko 1.000 ljudi. Osam godina kasnije 11. septembra obe kule Centra srušene su u samoubilačkom napadu sa otetim putničkim avionima. U tom napadu poginulo je oko 3.000 ljudi.
2001. - Skupština SR Jugoslavije ukinula je ukaz o oduzimanju državljanstva dinastiji Karađorđević koji je 1947. donela tadašnja komunistička vlada.
2002. - Skupština Srbije usvojila je izmene Krivičnog zakona kojima je ukinuta smrtna kazna.
2004. - U avionskoj nesreći kod Mostara poginuo je predsednik Makedonije Boris Trajkovski i članovi delegacije koji su sa njim putovali na međunarodnu konferenciju o investiranju u BiH. Za novog predsednika Makedonije izabran je 14. aprila lider Socijaldemokratskog saveza Makedonije i premijer Branko Crvenkovski.
-
27. FEBRUAR
280 - Rođen je rimski imperator Konstantin Prvi (Konstantin Veliki), koji je počeo hristijanizaciju Rimskog carstva (prema nekim izvorima rođen je u Naisusu, današnjem Nišu). Godine 312. izdao je Milanski edikt o toleranciji kojim je hrišćanstvo izjednačio sa ostalim vjerama, a 325. je sazvao Prvi vaseljenski sabor u Nikeji na kojem je stvoren temelj dogmatskog i kanonskog sistema hrišćanske crkve. Osnovao je 330. Konstantinopolj (Carigrad), novu prijestonicu Rimskog carstva.
1887 - Umro je ruski kompozitor i naučnik Aleksandar Borodin, pripadnik muzičke grupe "Velika petorica", čije je djelo značajno doprinijelo razvoju ruske simfonije i kamerne muzike. Na svom životnom djelu, operi "Knez Igor" radio je 18 godina, a dovršili su je Rimski-Korsakov i Glazunov, stvorivši remek-djelo ruske romantične opere. Autor je i značajnih radova iz hemije i biohemije.
1902 - Rođen je američki pisac Džon Štajnbek, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1962. Književni uspjeh postigao je romanom "Kvart Tortilja" 1935, a potom su uslijedila čuvena djela "O miševima i ljudima", "Plodovi gnjeva", "Zima našeg nezadovoljstva", "Istočno od raja".
1905 - Reorganizacijom Velike škole osnovan je Beogradski univerzitet, prva univerzitetska ustanova u Srbiji.
1933 - U požaru, koji su podmetnuli nacisti, izgorjela je zgrada njemačkog parlamenta, Rajhstag, u Berlinu. Optuživši komuniste, nacisti su taj događaj iskoristili za obračun s političkim oponentima i zavodeći teror uništili posljednje ostatke parlamentarno-demokratskog sistema u zemlji.
1936 - Umro je ruski ljekar i naučnik Ivan Petrovič Pavlov, osnivač Instituta za eksperimentalnu medicinu, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1907. Njegova teorija o uslovnim refleksima snažno je uticala na mnoge naučne discipline, posebno na psihologiju, psihijatriju i medicinu.
2003 - Tribunal u Hagu izrekao je bivšoj predsjednici Republike Srpske Biljani Plavšić kaznu od 11 godina zatvora i ona je upućena na izdržavanje kazne u švedski zatvor Hinseberj. Plavšićeva je krajem 2002. godine priznala krivicu za progon nesrpskog stanovništva tokom rata u BiH.
2003 - Demografi Ujedinjenih nacija smanjili su svoje ranije prognoze o naseljenosti planete za 2050. godinu, sa 9,3 na 8,9 milijardi, zbog povećanja smrtnosti ljudi od side.
2006 - Umro je američki glumac Denis Viver koji se proslavio ulogom šerifa Meklauda u istoimenoj televizijskoj seriji.
-
1991.
Fudbalska reprezentacija Jugoslavije odigrala je prijateljsku utakmicu u Izmiru i na stadionu „Ataturk“ pred 20.000 gledalaca remizirala sa Turskom – 1:1. Izjednačujući gol za „plave“ postigao je Dejan Savićević, a selektor Ivica Osim je u ovom susretu ukazao poverenje još dvojici „Zvezdaša“ – Iliji Najdoskom i Darku Pančevu.
-
28. FEBRUAR
1525 - Španski osvajač Ernan Kortes pogubio je posljednjeg astečkog cara Kuautemoka.
1825 - Rusija i Velika Britanija potpisale su ugovor kojim je određena granica između Aljaske i Kanade, teritorija koje su tada bile u posjedu Rusa, odnosno Britanaca.
1832 - U Beogradu je osnovana Narodna biblioteka Srbije kao sastavni dio Državne štamparije. Biblioteka je potom bila pod Ministarstvom prosvjete, a od 1871. je samostalna ustanova. Odluku o osnivanju donio je knez Miloš Obrenović.
1869 - Umro je francuski pisac i diplomata Alfons de Lamartin, jedan od najvećih liričara romantizma. Slavu mu je donijela već prva knjiga "Pjesničke meditacije" (1820), a potom i njegova najznačajnija zbirka "Pjesničke i religiozne harmonije" sa čuvenom "Himnom noći" koju je preveo Njegoš. U proznom djelu "Put na istok" sa simpatijama je opisao Srbiju i njenu borbu za slobodu.
1916 - Završeno je prebacivanje glavnine srpske vojske od oko 140.000 vojnika iz okupirane Srbije u Prvom svjetskom ratu, na ostrvo Krf. Oporavljena u narednim mjesecima, reorganizovana i naoružana srpska vojska se u ljeto iste godine vratila u borbu na Solunskom frontu. Tokom povlačenja preko Albanije od decembra 1915. više od 200.000 vojnika i civila umrlo je od gladi, iscrpljenosti i zime.
1922 - Velika Britanija je formalno proglasila nezavisnost Egipta, ali je zadržala kontrolu nad Sueckim kanalom i poslovima odbrane zemlje.
1933 - Hitler je, dan nakon paljenja Rajhstaga, ubijedio predsjednika Njemačke Paula fon Hindenburga da potpiše Zakon o odbrani naroda i države kojim su ukinute lične slobode, sloboda govora i štampe i pravo na okupljanje. U nekoliko narednih dana uhapšeno je više od četiri hiljade komunista.
1975 - U najtežoj podzemnoj željezničkoj nesreći u Velikoj Britaniji, 42 putnika su poginula kad je voz u punoj brzini udario u ogradu u stanici "Murgejt" londonskog metroa.
1986 - U centru Stokholma ubijen je švedski premijer i lider Socijaldemokratske stranke Ulof Palme. Jedan od najpopularnijih evropskih političara u to vrijeme, ubijen je na ulici dok se sa suprugom vraćao kući iz bioskopa.
1991 - Završen je Zalivski rat, koji su 42 dana vodile SAD i saveznici protiv Iraka. Iračke snage prisiljene su da napuste Kuvajt koji su okupirale 1. avgusta 1990.
1991 - Srpsko nacionalno vijeće i Izvršno vijeće SAO Krajine donijelo je odluku da se SAO Krajina razdružuje od Republike Hrvatske i ostaje u Jugoslaviji.
1993 - Američki vojni transporteri izbacili su iznad istočne Bosne prve tovare humanitarne pomoći u hrani i lijekovima, čime je počela "Operacija padobran" u ratom zahvaćenoj BiH.
1994 - U zoni "zabranjenog leta" iznad BiH zapadno od Banje Luke dva američka aviona F-16 srušili su četiri srpska aviona tipa "galeb".
1997 - U Iranu je zemljotres razorio više od 20 sela, a poginulo je oko 1.000 ljudi.
1998 - Nakon ubistva četiri srpska policajca kod Glogovca i Srbice, na području Drenice na Kosovu počeli su sukobi srpskih snaga bezbjednosti i kosovskih Albanaca, pripadnika nelegalne Oslobodilačke vojske Kosova.
2002 - U potrazi za Radovanom Karadžićem pripadnici SFOR-a sproveli su opsežnu akciju na području Čelebića, ali nisu uspjeli da uhapse ratnog lidera Srba iz BiH optuženog za ratne zločine pred Međunarodnim sudom u Hagu.
2003 - Na zajedničkoj sjednici oba vijeća Skupštine SR Jugoslavije proglašena je Povelja o ljudskim i manjinskim pravima i građanskim slobodama.
2004 - Afrički lideri su se na samitu dogovorili da oforme Afričke multinacionalne snage, koje bi bile sposobne da intervenišu širom Afrike, u cilju okončanja građanskih ratova i sprečavanju genocida.
-
1956.
Rođen je Zoran Mališević, naš nekadašnji odbrambeni fudbaler, koji je na „Marakanu“ stigao iz tuzlanske Slobode i za godinu dana provedenih u klubu odigrao 15 zvaničnih susreta i postigao jedan gol. Učestvovao je u osvajanju Kupa Jugoslavije, ukupno desetog, ujedno prvog koji je na „Marakanu“ stigao posle posta od 11 godina.
-
1. MART
1498 - Na putu ka Indiji, portugalski moreplovac Vasko da Gama iskrcao se, kao prvi Evropljanin, na obale današnje afričke države Mozambik.
1562 - Katolici su u Francuskoj masakrirali više od hiljadu hugenota (protestanata) tokom njihove molitve u Vasiju, što je bio početak dugotrajnih borbi i ratova, poznatih pod imenom "hugenotski ratovi", koji su uz prekide 36 godina razdirali Francusku.
1767 - Španski kralj Karlos Treći protjerao je iz zemlje rimokatolički jezuitski red.
1809 - Švedska je, kao prva zemlja u svijetu, uspostavila ombudsmana, lice koje vrši nadzor nad radom organa uprave i javnih službi, a postavlja ga parlament. Prvi ombudsman bio je Lars Avgust Manerhajm.
1815 - Napoleon Bonaparta vratio se u Francusku sa ostrva Elba, gdje je bio prognan nakon abdikacije u aprilu 1814. Ušavši trijumfalno u Pariz preuzeo je vlast u zemlji, čime je počelo razdoblje "sto dana", koje je okončano vojnim porazom kod Vaterloa. Poslije druge abdikacije, 22. juna, predao se Englezima koji su ga internirali na ostrvo Sveta Jelena, gdje je umro 5. maja 1821.
1872 - U planinskom području Jelouston u SAD osnovan je prvi nacionalni park u svijetu.
1878 - Završen je Drugi srpsko-turski rat koji je Srbiji donio teritorijalno proširenje za četiri okruga i međunarodno priznanje na Berlinskom kongresu koji je održan u junu iste godine.
1932 - Kidnapovan je dvadesetomjesečni sin američkog pilota Čarlsa Lindberga, prvog pilota koji je preletio Atlantik. Beba je nađena mrtva u maju, a taj događaj je podstakao donošenje tzv. Lindbergovog zakona kojim je na području SAD za otmicu predviđena smrtna kazna.
1941 - Bugarska je u Drugom svjetskom ratu pristupila Trojnom paktu i dopustila njemačkim trupama da uđu u zemlju.
1943 - Britansko ratno vazduhoplovstvo je u Drugom svjetskom ratu počelo da sistematski bombarduje evropske željezničke sisteme na teritorijama pod kontrolom nacističke Njemačke.
1954 - SAD su na pacifičkom ostrvu Bikini izvele prvu probu hidrogenske bombe.
1958 - Umro je srpski vajar Toma Rosandić, prvi rektor Akademije likovnih umjetnosti u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Izradio je veliki broj javnih spomenika, među kojima veliku grupu "Igrali se konji vrani" ispred Skupštine Jugoslavije u Beogradu i skulpturu "Umorni borac" na Kalemegdanu.
1966 - Poslije tri i po mjeseca leta, na Veneru se spustila sovjetska automatska stanica "Venera III", prvi vasionski brod koji je prispio na neku drugu planetu.
1991 - Na prvim slobodnim izborima u Albaniji, Albanska partija rada (komunisti) je osvojila 176 od 250 poslaničkih mjesta i zadržala vlast, ali je predsjednik partije Ramiz Aljija izgubio u svojoj izbornoj jedinici.
1992 - Na referendumu u Crnoj Gori, na koji je izašlo 66,04 odsto birača, 95,94 odsto glasalo je za ostanak u Jugoslaviji. Referendum su bojkotovali Muslimani, Albanci i neke opozicione partije. Istovremeno Hrvati i Muslimani iz BiH izjasnili su se na referendumu za nezavisnu BiH.
2001 - Tužilaštvo Međunarodnog suda za ratne zločine podiglo je optužnice protiv više lica iz SR Jugoslavije zbog napada na Dubrovnik 1991.
2003 - U Pakistanu je uhapšen Kalid Šeik Mohamed, jedan od osumnjičenih za organizovanje terorističkih napada na SAD 11. septembra 2001. godine.
-
2. MART
1824. - Rođen je češki kompozitor, dirigent i pijanista Bedžih Smetana, čije delo predstavlja uspešnu sintezu folklornog i umetnički doteranog muzičkog izraza. Utemeljitelj je češkog nacionalnog izraza u muzici i osnivač češke opere ['Moja domovina', 'Prodana nevesta', 'Dalibor'].
1855. - Umro je ruski car Nikolaj I. Njegova autokratska i militaristička vladavina od 1825. završena je porazom u Krimskom ratu [1853-56], nakon čega je Rusija izgubila pravo da drži flotu u Crnom moru i podiže tvrdjave na njegovim obalama, deo Besarabije i protektorat nad dunavskim kneževinama.
1917. - Tokom Februarske revolucije u Rusiji, car Nikolaj II abdicirao je i formirana je privremena vlada Georgija Lvova. Car je potom zajedno s porodicom interniran prvo u Carsko Selo, a nakon što mu je Engleska uskratila azil, u Tobolsk. Kada je izbila Oktobarska revolucija carska porodica je premeštena u Jekaterinburg, gde je 1918. pogubljena.
1919. - U Moskvi je održan osnivački kongres Komunističke internacionale [Kominterna] kojem su prisustvovala 52 delegata iz 30 zemalja. Kominterna je odigrala značajnu ulogu u odbrani ŠSR-a, prve socijalističke zemlje, a mnogim partijama i pokretima pružila je ideološku, političku i materijalnu pomoć, da bi se u Staljinovo vreme pretvorila u centralističku organizaciju čije su članice bile obavezne da slede Staljinovu liniju.
1921. - U Francuskoj je umro bivši crnogorski kralj Nikola I. Tokom njegove vladavine od 1860. Crna Gora je vodila oslobodilačke ratove protiv Turske i stekla međunarodno priznanje i znatno proširenje teritorije [Berlinski kongres 1878]. U novembru 1918. Velika narodna skupština u Podgorici zbacila ga je s vlasti i proglasila prisajedinjenje Kraljevini Srbiji. Posmrtni ostaci kralja Nikole i kraljice Milene preneti su u zemlju u oktobru 1989. i sahranjeni na Cetinju.
1931. - Rođen je ruski državnik Mihail Sergejevič Gorbačov, poslednji predsednik ŠSR, koji je posle preuzimanja vlasti 1985. otpočeo proces liberalnih reformi poznatih kao 'glasnost' i 'perestrojka'. Okončao je razdoblje 'hladnog rata' sa Zapadom i doprineo slomu komunizma u zemljama istočne Evrope.
1949. - Američki kapetan Džejms Galager spustio se u bazu Fort Vort u Teksasu, okončavši prvi let oko Zemlje bez spuštanja. On je za 94 časa i jedan minut avionom 'B-50' preleteo 37.742 kilometra.
1956. - Francuska je priznala nezavisnost Maroka.
1962. - U Burmi je izvršen vojni udar pod vodjstvom Ne Vina. Vojni režim okončan je na isti dan 1974, kada je stupio na snagu novi ustav, a Burma proglašena socijalističkom republikom s predsednikom Ne Vinom.
1988. - Predsednik Saveza komunista Srbije Slobodan Milošević, obraćajući se okupljenim Srbima sa Kosova ispred zgrade Skupštine SFR Jugoslavije, najavio je hapšenje albanskih lidera na Kosovu.
1994. - U Vašingtonu su predsednik bošnjačke vlade Haris Silajdžić, predstavnik bosanskih Hrvata Krešimir Zubak i ministar inostranih poslova Hrvatske Mate Granić potpisali preliminarni sporazum o spajanju hrvatskih i muslimanskih teritorija u Bosni u federaciju sedam etničkih kantona.
1998. - Film 'Titanik' postao je prvi film u svetu, koji je ostvario prihod od milijardu dolara.
2000. - Britanske vlasti su dozvolile bivšem čileanskom diktatoru Augustu Pinočeuda napusti London i ode u Čile, odbivši zahtev Španije za njegovu ektradiciju. Narednog dana Pinoče je stigao u Čile.
2003. - Francuski predsednik Žak Širak doputovao je u zvaničnu posetu Alžiru. To je prva poseta na najvišem nivou od kada je Alžir stekao nezavisnost od Francuske 1962. godine, posle osmogodišnjeg brutalnog rata.
2004. - U dva samoubilačka napada u Iraku na šiitske hramove tokom službe poginule su najmanje 143 osobe.
-
1927.
Rođen je Tihomir-Bata Ognjanov, naš nekadašnji prvotimac, jedno od najboljih desnih krila koje je naš fudbal ikad imao i član čuvenog olimpijskog tima koji je osvojio srebrnu medalju u Finskoj 1952. godine. Bio je i učesnik dva Svetska prvenstva, a zanimljivo da je 1950. godine u Brazilu u susretu sa Švajcarskom postigao gol igrajući sa slomljenom nogom. U naš klub je došao iz subotičkog Spartaka i činio je sjajan tandem sa Rajkom Mitićem. U Zvezdi je odigrao 88 zvaničnih susreta, postigao 29 golova i za četiri sezone osvojio četiri trofej a – po dve titule i Kupa. Karijeru je završio tamo gde je i počeo, među subotičkim „golubovima“.
-
3. MART
1703. - Umro je engleski naučnik i pronalazač Robert Huk, koji je usavršio barometar, teleskop i mikroskop i prvi otkrio ćelijsku strukturu biljaka. Postavio je osnovni zakon teorije elastičnosti ['Hukov zakon'].
1847. - Rođen je američki fizičar škotskog porekla Aleksander Grejem Bel, pronalazač električnog telefona 1875. Bavio se istraživanjem mehanike govora i 1872. je u Bostonu osnovao školu učitelja za gluvoneme.
1861. - Manifestom cara Aleksandra II ukinuto je kmetstvo u Rusiji. Više od 47 miliona kmetova oslobodjeno je feudalnog odnosa i dobilo pravo da trguje, da se bavi zanatima i svim poslovima u
privredi.
1875. - U Pariskoj operi prvi put je izvedena Bizeova opera 'Karmen'.
1878. - Potpisan je Sanstefanski mirovni ugovor Rusije i Turske kojim je Rusija pokušala da 'istočno pitanje' reši u svoju korist i stvaranjem Velika Bugarske, koja je obuhvatila i neka područja istočne Srbije, obezbedi prevlast na Balkanu. Zbog žestokog protivljenja evropskih sila, Srbije i Grčke izvršena je revizija Sanstefanskog ugovora na Berlinskom kongresu u junu iste godine.
1886. - Nakon srpskog poraza kod Slivnice, Srbija i Bugarska zaključile su Bukureštanski mir. Tromesečni rat koji je počeo kralj Milan Obrenović zbog pripajanja istočne Rumelije Bugarskoj, znatno je oslabio kraljev položaj u zemlji.
1918. - U Brest-Litovsku je potpisan mirovni ugovor Sovjetske Rusije i Nemačke i njenih saveznika u Prvom svetskom ratu. Zbog unutrašnje nestabilnosti i izostanka podrške sila Antante, sovjetska vlast bila je prisiljena da napravi velike teritorijalne ustupke i pristane da Nemačkoj plati ratnu odštetu.
1974. - U dotad najtežoj nesreći u istoriji civilnog vazduhoplovstva, poginulo je svih 346 ljudi u turskom putničkom avionu DC-10, koji se srušio blizu Pariza.
1991. - Stanovnici Letonije i Estonije su ubedljivom većinom glasali za nezavisnost od Sovjetskog Saveza.
1996. - Konzervativna Narodna partija Hosea Marije Asnara pobedila je na parlamentarnim izborim u Španiji, čime je okončana 13-godišnja vladavina socijalističkog premijera Felipea Gonsalesa.
1996. - Umrla je francuska spisateljica Margaret Diras, autor više romana među kojima su najpoznatiji 'Moderato kantabile', 'Bestidnici', 'Mornar iz Gibraltara'. Napisala je i scenarij za film 'Hirošima, ljubavi moja'.
1996. - U eksploziji bombe podmetnute u autobus u centru Jerusalima poginulo je 19 ljudi, među kojima i bombaš-samoubica.
1996. - Jugoslovenske vlasti uhapsile su Radoslava Kremenovića i Dražena Erdemovića, koje je Haški sud osumnjičio za ratne zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995, i predale ih Međunarodnom sudu. Kremenović je, nakon istrage pušten u maju, jer sud nije dokazao njegovu krivicu, a Erdemović, prvi optuženi koji je priznao krivicu, osudjen je na pet godina zatvora.
1997. - Najmanje 125 ljudi je poginulo, a više od 450 ranjeno kada je putnički voz u pakistanskoj provinciji Pendžab u punoj brzini izleteo iz šina.
2000. - Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu osudio je ratnog komandanta snaga bosanskih Hrvata generala Tihomira Blaškića na 45 godina zatvora, zbog zločina koje su hrvatske snage počinile nad Muslimanima u srednjoj Bosni 1992-94. Apelaciono veće tog suda 29. jula 2004. smanjilo je kaznu Blaškiću na 9 godina zatvora.
2002. - Građani Švajcarske izjasnili su se na referendumu da njihova država postane članica Ujedinjenih nacija.
2004. - Srbija je dobila manjinsku vladu na čelu sa premijerom Vojislavom Koštunicom, koji je lider Demokratske stranke Srbije [DSS]. Vlada je izabrana uz podršku Socijalističke partije Srbije [SPS], a čine je DSS, G17 Plus i koalicija Srpski pokret obnove [SPO] i Nova Srbija [NS].
2004. - U Francuskoj je zakonom zabranjeno nošenje muslimanskih feredža u državnim školama.
2005. - Avanturista Stiv Foset prva je osoba na svetu koja je letela oko sveta bez prekida. Njegova letilica je sletela u Kanzas [SAD] nakon skoro tri dana provedenih u vazduhu.
-
4. MART
1152. - Fridrih I Barbarosa izabran je za
za nemačkog kralja nasledivši strica Konrada III. Kasnije je bio jedan od vodja u Trećem krstaškom ratu.
1193. - Umro je Jusuf Saladin, sultan Egipta i Sirije, osnivač dinastije Ejubida, znameniti vojskovo]a, koji je 1187. porazio krstaše kod Hatina i osvojio Jerusalim. Osvajanjem Jerusalima, koji je do tada bio 88 godina pod franačkom vlašću, izazvao je Treći krstaški rat.
1678. - U Veneciji je rođen italijanski barokni kompozitor Antonio Vivaldi. Veoma popularan i cenjen u svoje vreme, posle smrti je zaboravljen, a prava vrednost njegovog obimnog dela otkrivena je tek 1930, kada je pronađeno više od polovine njegovih danas poznatih dela. Napisao je više od 300 koncerata za solističke instrumente i orkestar, među kojima i čuveni 'Četiri godišnja doba', oko 60 simfonija, opere i druge kompozicije.
1801. - Novoizabrani predsednik SAD Tomas Džeferson postao je prvi američki predsednik inaugurisan u novom glavnom gradu Vašingtonu.
1857. - Mirom u Parizu završen je britansko-persijski rat, a šah Persije je priznao nezavisnost Avganistana.
1877. - U Boljšoj teatru u Moskvi prvi put je izveden balet 'Labudovo jezero' Petra Iliča Čajkovskog.
1933. - Frenklin Ruzevelt je položio zakletvu kao 32. predsednik SAD i objavio novi ekonomski program ['New Deal'] za savladavanje posledica velike ekonomske krize koja je počela 1929.
1941. - Britanska mornarica je u Drugom svetskom ratu napala nemačke snage na okupiranim norveškim ostrvima Lofoten i potopila 11 nemačkih brodova.
1945. - Sovjetska Crvena armija je u Drugom svetskom ratu izbila na Baltičko more.
1964. - Savet bezbednosti UN usvojio je rezoluciju o raspoređivanju mirovnih snaga na Kipru.
1965. - Sirija je nacionalizovala devet naftnih kompanija, među kojima i dve kompanije američkih naftnih koncerna.
1970. - U havariji francuske podmornice 'Euridika' u Sredozemnom moru u blizini Tulona život je izgubilo svih 57 članova posade.
1974. - Konzervativci su u Velikoj Britaniji izgubili izbore i
premijer Eduard Hit podneo je ostavku. Novu vladu formirao je lider laburista Herold Vilson.
1977. - U snažnom zemljotresu u Rumuniji, u kojem je najviše stradao glavni grad Bukurešt, poginulo je više od 1.500 ljudi, a 35.000 ostalo je bez domova.
1996. - Ispred najvećeg tržnog centra u Tel Avivu bombaš samoubica je eksplozijom ubio najmanje 14 ljudi i ranio više od 130. To je bio četvrti napad u Izraelu u poslednjih devet dana.
1998. - Nakon sukoba srpskih snaga bezbednosti i naoružanih Albanaca na području Drenice u kojima je poginulo više desetina ljudi, kosovski Albanci počeli su masovne demonstracije širom Kosova. Ilegalna organizacija Oslobodilačka vojska Kosova pozvala je sunarodnike da joj se pridruže i najavila osvetu, a savet NATO u Briselu ocenio je da Kosovo nije samo unutrašnje pitanje SR Jugoslavije, već i međunarodne zajednice.
2000. - SAD su ponudile pet miliona dolara za informacije koje mogu pomoći u hapšenju predsednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića, bivšeg predsednika Republike Srpske Radovana Karadžića i ratnog komandanta bosanskih Srba Ratka Mladića, koji su optuženi pred Međunarodnim sudom za ratne zločine. Ponuda je objavljena na oko 10.000 poternica postavljenih na javnim mestima u Bosni i Hercegovini.
2002. - Lider Demokratskog saveza Kosova Ibrahim Rugova postao je prvi predsednik Kosova pod međunarodnom upravom. Za prvog premijera izabran je funkcioner Demokratske partije Kosova Bajram Redžepi.
2002. - U dvodnevnim verskim sukobima Indusa i muslimana u zapadnoj indijskoj državi Gudžarat ubijeno je preko 500 osoba.
2003. - U 93-oj godini umro je Ser Hardi Ejmis dizajner i veteran britanske mode, čije su modele nosili bogati i slavni, uključujući i britansku kraljicu Elizabetu II.
2004. - U požaru u srpskom manastiru Hilandar na Svetoj Gori izgorelo je dve trećine tog manastirskog kompleksa.
-
1987.
Na 42. rođendan naš tim je ostvario jednu od najdražih pobeda na evropskoj sceni, i to nad slavnim madridaskim Realom u prvom susretu četvrtfinala Kupa šampiona. Retko ko je tako nadigrao „kraljevski“ klub kao crveno-beli u prvih 45 minuta, kad su golovima Boška Đurovskog, Žarka Đurovića i Bore Cvetkovića poveli sa 3:0. Real je u nastavku golom Huga Sančeza smanjio, Milan Janković je povisio na 4:1, da bi u poslednjim sekundama utakmice meksički internacionalac postigao svoj drugi gol, i to iz penala, pa je susret završen 4:2.
2002.
Preminuo je Velibor Vasović, proslavljeni jugoslovenski reprezentativac i internacionalac koji je sa Ajaksom osvojio Kup šampiona i bio prvi stranac-kapiten u istoriji ovog slavnog kluba. Bio je i prvotimac Crvene zvezde, koji je odigrao 14 zvaničnih utakmica i učestvovao u osvajanju „duple krune“ 1964, ali se još više proslavio kao trener našeg kluba, kad je u periodu od 1986. do 1988. osvojio jednu titulu, ali i počeo da stvara generaciju koja će kasnije zasesti na evropski i svetski presto.
-
2002.
Preminuo je Velibor Vasović, proslavljeni jugoslovenski reprezentativac i internacionalac koji je sa Ajaksom osvojio Kup šampiona i bio prvi stranac-kapiten u istoriji ovog slavnog kluba. Bio je i prvotimac Crvene zvezde, koji je odigrao 14 zvaničnih utakmica i učestvovao u osvajanju „duple krune“ 1964, ali se još više proslavio kao trener našeg kluba, kad je u periodu od 1986. do 1988. osvojio jednu titulu, ali i počeo da stvara generaciju koja će kasnije zasesti na evropski i svetski presto.
[/quote]
Pa bolan kakav prvotimac zvezde on je odigrao samo 13 utakmica za zvezdu.A zaboravio si da kazes da je za Partizan odigrao preko 300 utakmica i osvojio 5 titula prvaka drzave i igrao finale Kupa Sampiona Partizan-Real, cak je bio strelac jedinog Partizanovog gola na toj utakmici....
-
05. MART
1496. - Engleski kralj Henri VII primio je u službu italijanske pomorce Đovanija i Sebastijana Kabota da bi za englesku krunu otkrili nove zemlje. Oni su 1497-98. stigli do Severne Amerike.
1696. - Rođen je italijanski slikar Đovani Batista Tijepolo, [jedan od poslednjih velikana venecijanskog slikarstva. Njegovi glavni radovi, freske velikih dimenzija, rađene u maniru kasnog rokokoa, nalaze se u nadbiskupskoj palati u Udinama, u palati Labija u Veneciji, u biskupskoj rezidenciji u Vircburgu i u kraljevskoj palati u Madridu.
1827. - Umro je italijanski fizičar Aleksandro Volta, koji je pronašao elektrofor [1775], galvanski element, bateriju galvanskih elemenata [Voltin stub]. Po njemu su mnogi pojmovi
u fizici dobili ime - Volt [oznaka V], Voltamper [oznaka VA], Voltin luk.
1832. - U Beogradu je počela da radi prva štamparija u Srbiji, u kojoj je kao prva knjiga štampan 'Sabor istine i nauke' Jovana Stejića. Štamparija je kupljena u Rusiji i dopremljena u Beograd u maju 1831.
1856. - Londonsko pozorište 'Kovent Garden' uništeno je u požaru.
1916. - Španski prekookeanski putnički brod 'Princ od Asturije' potonuo je za nekoliko minuta pošto je udario u stenu kod obale Brazila. Od 588 putnika i članova posade, 455 je izgubilo
život.
1933. - Nacional-socijalistička radnička partija Adolfa Hitlera osvojila je većinu u nemačkom Rajhstagu [parlament].
1945. - Američke trupe su u Drugom svetskom ratu ušle u Keln.
1953. - Umro je sovjetski diktator Josif Visarionovič Džugašvili - 'Staljin'. Kao generalni sekretar Komunističke partije od 1922. do smrti bio je neprikosnoveni vladar ŠSR-a i lider komunističkog sveta. U partijskim 'čistkama' od 1934. eliminisao je političke protivnike, a svojom politikom doprineo je zaoštravanju medjunarodnih odnosa u vreme Hladnog rata i narušio ugled ŠSR stečen značajnom ulogom u slamanju fašizma u Drugom svetskom ratu. Rezolucijom Informbiroa pokušao je 1948. da Jugoslaviju podredi sovjetskoj kontroli.
1953. - Umro je ruski kompozitor i pijanista Sergej Sergejevič Prokofjev, jedan od najoriginalnijih muzičkih stvaralaca 20. veka, koji je u svom delu uspešno asimilirao rusko muzičko nasledje i sopstveni moderni muzički izraz. U njegovom opusu od 138 dela izdvaja se Peta simfonija i balet 'Romeo i Julija'. Komponovao je i muziku za filmove Sergeja Ejzenštajna 'Aleksandar Nevski' i 'Ivan Grozni'.
1964. - Umro je prvi filmski snimatelj na Balkanu Milton Manaki koji je 1905. počeo filmskom kamerom da beleži dogadjaje. Poseban dokumentarni značaj ima reportaža o boravku poslednjeg turskog sultana Abdula Hamida II 1911. u Bitolju, snimci rumunskog i grčkog kralja, bugarskog cara, dogadjaji iz vremena mladoturske revolucije, balkanskih ratova, Prvog i Drugog svetskog rata.
1966. - Svih 124 putnika i članova posade poginulo je kada je britanski putnički avion udario u japansku planinu Fudži.
1970. - Stupio je na snagu ugovor o neširenju nuklearnog oružja koji je potpisalo 45 zemalja.
1984. - Umro je italijanski pevač Tito Gobi, operski bariton svetskog ugleda. Proslavio se ulogom u 'Toski' Đakoma Pučinija, u kojoj mu je partner bila Marija Kalas.
1993. - Minut posle poletanja sa skopskog aerodroma srušio se makedonski putnički avion 'Foker 100'. Poginulo je 77 od 97 putnika i članova posade.
1999. - Odlukom Međunarodnog arbitražnog tribunala, grad Brčko dobio je status distrikta pod suverenitetom Bosne i Hercegovine što je izazvalo oštre proteste u srpskom entitetu BiH, Republici Srpskoj.
2001. - Predsednici SR Jugoslavije i Republike Srpske Vojislav Koštunica i Mirko Šarović potpisali su u Banjaluci Sporazum o uspostavljanju specijalnih i paralelnih veza SRJ i RS.
-
06. MART
1836 - Meksikanci, pod komandom generala Antonija Lopeza de Santa Ane, zauzeli američku tvrđavu Alamo u Teksasu. Tokom opsade koja je trajala 13 dana poginulo je svih 156 Teksašana, među kojima i legendarni Dejvi Kroket.
1882 - Knez Milan Obrenović proglasio Srbiju kraljevinom, a sebe kraljem.
1941 - Krunski savet Kraljevine Jugoslavije, u Drugom svetskom ratu doneo odluku da Jugoslavija pristupi Trojnom paktu, pod uslovom da joj Nemačka i Italija garantuju nepovredivost teritorije.
1944 - Poletevši iz vazduhoplovnih baza u Velikoj Britaniji, 658 američkih bombardera započeli su u Drugom svetskom ratu danonoćno bombardovanje Berlina.
1946 - Francuska priznala Vijetnam kao nezavisnu državu u okviru Indokineske federacije.
1957 - Bivše britanske kolonije Zlatna Obala i Togoland ujedinjene su u državu pod nazivom Gana, koja je stekla nezavisnost u okviru Komonvelta, čime je počeo talas dekolonizacije u Africi.
1980 - Francuska književnica belgijskog porekla Margerit Jursenar postala prva žena član Francuske akademije.
1992 - "Mikelanđelo", jedan od najopasnijih kompjuterskih virusa, napao je hiljade kompjutera širom sveta.
1999 - Na severu Kambodže, uz granicu s Tajlandom, uhapšen Ta Mok, poslednji od vođa maoističkog gerilskog pokreta Crveni Kmeri, tokom čijeg je režima u drugoj polovini sedamdesetih ubijeno ili umrlo od gladi i bolesti oko milion i po ljudi.
2001 - Tokom hodočašća u Meku, u jurnjavi vernika su poginula 34 muslimanska hodočasnika.
-
07. MART
1875. - Rođen je Moris Ravel, francuski kompozitor, jedan od najistaknutijih predstavnika francuskog impresionizma. Bio je stvaralac veoma originalnog izraza. Glavna dela: opera "Španjolski sat", balet "Dafnis i Kloe", orkestarska kompozicija "Bolero", klavirski ciklus "Kuprenov grob" i veliki broj solo pesama na stihove francuskih simbolista. Umro je 1937. godine.
1876. - Aleksandar Bel patentirao je telefon.
1906. - Finski parlament usvojio je odluku o ženskom pravu glasa, koji se nije odnosio na siromašne žene.
1917. - Izašla je prva džez ploča - "Dixie Jazz Band One Step"; snimio ju je Nick LaRocca Original Dixieland Jazz Band.
1926. - Obavljen je prvi prekookeanski (transatlantski) telefonski razgovor, London-Njujork.
1933. - Nastala je igra Monopol.
1935. - Sarska oblast pripojena je Nemačkoj. Ova oblast prethodno je Versajskim ugovorom o miru data na upravu Francuskoj za period od 15 godina kao naknada za ratnu štetu od nemačkog pustošenja i razaranja (1914-1918).
1955. - Petar Pan prvi put se pojavio na TV-u.
1987. - Bokser Majk Tajson osvojio je titulu u teškoj kategoriji pobedivši Bounkrašera Smita u meču koji je trajao 12 rundi.
1989. - Iran je prekinuo diplomatske odnose sa Velikom Britanijom zbog knjige Salmana Ruždija "Satanski stihovi".
-
08. MART
Danas je međunarodni Dan žena. Druga međunarodna konferencija žena socijalista je 8. marta 1910. u Kopenhagenu, na inicijativu nemačke revolucionarke Klare Cetkin, ustanovila praznik u znak sećanja na demonstracije američkih žena u Čikagu 8. marta 1909. Prva proslava Dana žena u Srbiji održana je 1914.
1801. - U pristaništu Abukir u Egiptu udružene englesko-otomanske snage porazile su francusku vojsku.
1846. - Otvorena je prva čitaonica u Srbiji, nazvana Srpsko čitalište, kasnije Čitalište beogradsko. Slične čitaonice ubrzo su osnovane i u drugim gradovima Srbije.
1855. - Prvi voz prešao je preko prvog američkog železničkog mosta, na Nijagarinim vodopadima.
1865. - Rodio se Frederik Vilijam Gaudi, američki tipograf i izdavač, autor preko stotinu nacrta za tipografska pisma.
1914. - Izašao je prvi broj ruskog magazina Rabotnica.
1917. - U Petrogradu je počela februarska (zbog starog kalendara) revolucija. Po karakteru buržoasko-demojkratska, ova revolucija bila je značajna etapa u pripremi socijalističke revolucije. Sprovedena je relativno lako i za nekoliko dana, a okončana je abdikacijom cara Nikolaja II.
1957. - Sledeći izraelsko povlačenje sa okupirane egipatske teritorije, Suecki kanal ponovo je otvoren za međunarodni saobraćaj.
1971. - Osnovan je hor "Kolegijum muzikum", akademski kamerni hor studentkinja Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu.
1973. - Otvoren je najviši tunel na svetu a najduži u Americi - Ajzenhauer tunel.
1974. - U Parizu je otvoren aerodrom "Šarl de Gol".
1976. - Najveći ikad viđeni kameni meteorit, težak 1.774 kg, pao je u Džilin, Kina.
1983. - IBM izbacuje na tržište PC DOS verziju 2.0.
1986. - Martina Navratilova postaje prva teniserka koja je zaradila deset miliona dolara.
1992. - U Beograd je doputovao komandni sastav 14.000 "plavih šlemova", koji su potom, prema planu bivšeg državnog sekretara SAD i izaslanika generalnog sekretara UN Sajrusa Vensa, raspoređeni u Hrvatskoj i Krajini.
-
09. MART
074 - Papa Grgur VII naredio je da svi oženjeni rimokatolički sveštenici budu izbačeni iz Crkve.
1454 - Rođen je italijanski moreplovac Amerigo Vespuči, prema čijoj je latinskoj verziji imena (Americus) njemački kartograf Martin Valdzemiler 1507. Novi svijet pogrešno nazvao Amerika.
1661 - Umro je francuski kardinal italijanskog porijekla Žil Mazaren, poslije smrti kardinala Armana Žana Rišeljea 1642. premijer u vladama kraljeva Luja XIII i Luja XIV.
1749 - Rođen je francuski političar i pisac Onore Gabrijel Viktor Riketi de Mirabo, najbolji govornik Francuske revolucije. Ubijen je 1791. pod optužbom da je paktirao s dvorom. Djela: "Esej o despotizmu", "O pruskoj monarhiji pod Fridrihom Velikim".
1807- Predvođeni Karađorđem, srpski ustanici su potpuno oslobodili Beograd od Turaka, iako je grad, kao politički centar pašaluka, bio opkoljen jakim janičarskim snagama.
1814 - Rođen je ukrajinski pisac i slikar Taras Grigorjevič Ševčenko, najveći ukrajinski pjesnik 19. vijeka. Djela: zbirka pesama i poema "Kobzar", poema "Hajdamaki", romani (na ruskom) "Najamnica", "Kneginja", "Muzikant", "Blizanci".
1817 - Srpski vojvoda i popečitelj (ministar) finansija u Prvom srpskom ustanku knez Sima Marković pogubljen je u beogradskoj tvrđavi prema naređenju Marašli Ali-paše.
1831 - Kralj Luj Filip osnovao je francusku Legiju stranaca, sa sjedištem u Alžiru.
1851- Umro je danski fizičar Hans Kristijan Ersted, osnivač nauke o elektromagnetizmu. Otkrio je magnetski učinak električne struje. Njemu u čast jedinica za jačinu magnetskog polja u elektormagnetskom CGS sistemu je nazvana Ersted.
1885 - Rođena je ruska balerina Tamara Platonovna Karsavina. Upamćena je kao nezamjenjiva partnerka Nižinskog u baletu "San o ruži" i po sjajnim rolama u baletima "Šeherezada", "Žar ptica", "Petruška", "Fantastični dućan".
1888 - Umro je njemački car Vilhelm I Fridrih Ludvig, koji je pomagao kancelaru Otu fon Bizmarku da "krvlju i gvožđem" ujedini Njemačku.
1890 - Rođen je sovjetski državnik Vjačeslav Mihajlovič Skrjabin, poznat kao Vjačeslav Mihajlovič Molotov, šef sovjetske diplomatije od 1939. do 1949. i od 1953. do 1956. godine
1893 - Umro je francuski teoretičar umjetnosti, istoričar i filozof Ipolit Ten, koji je nastojao da unese pozitivističke metode u izučavanje literature, umjetnosti i društva. Djela: "Istorija engleske književnosti", "Filozofija umjetnosti", "O inteligenciji", "Postanak savremene Francuske".
1916 - Njemačka je u Prvom svjetskom ratu objavila rat Portugaliji, koja je prethodno u svojim lukama zaplijenila njemačke brodove.
1918 - Umro je njemački pisac Frank Vedekind, koji je ekscentričnim dramama, punim ironije i cinizma, provocirao licemerni građanski moral. Djela: drame "Proljećno buđenje", "Zemaljski duh", "Markiz fon Kajt", "Pandorina kutija".
1919 - Britanci su deportovali na Maltu vođu egipatskog pokreta za nezavisnost Saada Zaglula.
1924 - Italija je anektirala Rijeku.
1934 - Rođen je ruski kosmonaut Jurij Aleksejevič Gagarin, prvi čovek koji je obletio Zemlju. U aprilu 1961. vasionskim brodom "vastok I" načinio je krug oko planete za 108 minuta, krećući se maksimalnom brzinom od 28.000 kilometara na čas, na najvećoj udaljenosti od Zemlje 327 kilometara.
1942- Japanske invazione snage su u Drugom svjetskom ratu okončale zauzimanje centralnog indonežanskog ostrva Java. Indonezija je tada bila holandska kolonija.
1943 - Rođen je američki velemajstor Robert Bobi Džejms Fišer, 11. prvak svijeta u šahu, prvi Amerikanac koji je osvojio tu titulu. Velemajstor je postao u 15. godini, a svjetski šampion 4. septembra 1972. godine.
1945 - Američke snage su u Drugom svjetskom ratu zauzele Bon.
1956 - Englezi su deportovali kiparskog arhiepiskopa Makariosa III na Sejšelska ostrva u Indijskom okeanu.
1976 - U Kavalezeu kod grada Trento na sjeveru Italije srušila se uspinjača, usmrtivši 42 smučara u najgoroj takvoj nesreći u svijetu, koju je jedino preživjela jedna djevojka.
1987 - Teheran je optužio Bagdad da upotrebljava hemijsko oružje u iransko-iračkom ratu.
1989 - Vlasti u Varšavi zvanično su optužile sovjetske službe bezbjednosti za likvidaciju više od 4.200 poljskih oficira u Katinskoj šumi u proljeće 1940.
1991 - U Beogradu su se masovne opozicione demonstracije protiv režima Slobodana Miloševića, poslije brutalne policijske intervencije, pretvorile u krvave nerede u kojima su poginuli učenik Branivoje Milinović i policajac Nedeljko Kosović.
1992 - Umro je bivši premijer Izraela Menahem Begin, prvi izraelski državnik koji je potpisao ugovor s nekom arapskom zemljom. Djela: "Pobuna", "Lična sjećanja komandanta Irgun Cevai Leumija", "Bijele noći", "U podzemlju".
1994 - Teroristi Irske republikanske armije izveli su prvi u seriji minobacačkih napada na londonski aerodrom "Hitrou".
1999 - Iranski predsjednik Muhamed Hatami doputovao je u Italiju, što je bila prva posjeta Zapadu šefa iranske države od islamske revolucije 1979. u toj azijskoj zemlji.
2000 - NATO je odbacio izvještaje da je špijun unutar tog vojnog saveza snabdijevao Srbe tajnim detaljima tokom agresije NATO-a na Jugoslaviju u proljeće 1999.
2003 - Evropska unija otvorila je diplomatsko predstavništvo u kubanskoj prijestonici Havani.
-
10. MART
1528 - U Beču je kao jeretik spaljen na lomači Baltazar Hubmajer - jedan od glavnih vođa austrijskih baptista.
1628 - Rođen je italijanski ljekar i botaničar Marčelo Malpigi koji se smatra tvorcem mikroskopske anatomije. Pronašao je jako konveksno sočivo - jednostavni mikroskop koji uveličava do 180 puta.
1772 - Rođen je njemački pisac Fridrih fon Šlegel, jedan od začetnika njemačkog romantizma i jedan od prvih evropskih modernista. Pisao je eseje, pjesme i pripovijetke propagirajući ideje romantičarskog pokreta. U "Istoriji stare i nove književnosti" dao je jedan od prvih pregleda cjelokupne svjetske književnosti.
1856 - Umro je Jovan Sterija Popović, prvi srpski komediograf, "otac" srpske drame i, kao ministar prosvjete jedan od glavnih organizatora prosvjetnog i kulturnog života u obnovljenoj Srbiji. Učestvovao je u osnivanju prvog beogradskog teatra (Pozorište na Đumruku) koji je 1841. otvoren izvođenjem njegove tragedije "Smrt Stefana Dečanskog". Njegove drame su više od 100 godina na pozorišnim repertoarima ("Laža i paralaža", "Pokondirena tikva", "Kir-Janja", "Rodoljupci").
1872 - Umro je italijanski revolucionar Đuzepe Macini, slavni ideolog nacionalnog pokreta Italijana u 19. vijeku i jedan od tvoraca moderne italijanske države.
1915 - U Čikagu je održan Prvi jugoslovenski narodni sabor, sa predstavnicima 486 raznih iseljeničkih organizacija iz SAD i Kanade. Bila je to prva velika javna manifestacija u svijetu u korist ideje o oslobađanju i ujedinjenju južnoslovenskih naroda u jednu državu.
1922 - Britanske vlasti su uhapsile Mahatmu Gandija, optužile ga za pobunu i osudile na šest godina zatvora.
1945 - Tokio je u Drugom svjetskom ratu razoren napadom 300 američkih bombardera B-29. Poginulo je oko 100.000 stanovnika japanske prijestonice, a bez domova je ostalo oko milion.
1948 - Šef čehoslovačke diplomatije Jan Garig Masarik sin prvog predsjednika Čehoslovačke Tomasa Masarika, izvršio je samoubistvo iskočivši kroz prozor zgrade ministarstva u Pragu.
1952 - Bivši predsjednik Kube Fulhensio Batista oborio je kubansku vladu i potom kao diktator vladao zemljom do 1959. kada ga je srušio s vlasti Fidel Kastro.
1959 - U Lasi, glavnom gradu Tibeta, izbila je pobuna protiv kineske vlasti. Nakon višednevnih uličnih borbi Kinezi su ugušili pobunu, a Dalaj Lama je izbegao u Indiju.
1968 - U feribotu koji se prevrnuo u luci grada Velington na Novom Zelandu poginulo je najmanje 200 ljudi.
1969 - Džejms Erl Rej optužen za ubistvo američkog crnačkog lidera Martina Lutera Kinga u aprilu 1968. osuđen je na 99 godina zatvora.
1974 - Japanski poručnik Hiro Onade predao se, poslije 29 godina skrivanja u džungli, filipinskim vlastima, objasnivši da "nije dobio naređenje o povlačenju i prestanku rata između SAD i Japana".
1975 - Snage sjevernog Vijetnama su, u prvoj velikoj pobjedi u Vijetnamskom ratu, zauzele grad Buon Ma Tuot. Ta pobjeda označila je početak velike ofanzive koja je sedam nedjelja kasnije dovela do osvajanja Sajgona.
1990 - Sud u Iraku osudio je na smrt britanskog novinara Farzada Bazofta zbog špijunaže. Uprkos talasu protesta u inostranstvu i apela iračkim vlastima da mu poštede život, pogubljen je 15. marta.
1993 - Suharto je šesti put izabran za predsjednika Indonezije.
1995 - U eksploziji ispred džamije u pakistanskom gradu Karačiju i pucnjavi jednog teroriste na ljude koji su potrčali da pomognu povrijeđenima, poginulo je 12 ljudi, uključujući petoro djece, a 26 je ranjeno.
1997 - Vatikan je uspostavio diplomatske odnose s Libijom.
2000 - Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) uputila je protest srpskim vlastima zbog zatvaranja nezavisnih radio i televizijskih stanica u Srbiji, ocjenjujući da ova akcija vlasti "poprima alarmantne razmjere".
2000 - U Rijeci je umro popularni hrvatski pjevač Ivo Robić, legenda hrvatske i jugoslovenske muzičke scene.
2001 - SAD su uslovile ekonomsku pomoć SR Jugoslaviji saradnjom sa Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu, zahtijevajući izručenje optuženih za ratne zločine, prije svega bivšeg predsjednika Slobodana Miloševića i ratnog komandanta bosanskih Srba Ratka Mladića do 31. marta. Nakon hapšenja Slobodana Miloševića 1. aprila, SAD su odobrile pomoć Jugoslaviji od 50 miliona dolara.
2002 - U odmazdi za pogibiju 11 Izraelaca u samoubilačkom bombaškom napadu arapskih ekstremista u Jerusalimu, izraelski helikopteri razorili su sjedište palestinskog vođe Jasera Arafata u Gazi.
2004 - Libija je potpisala protokol kojim je dozvolila Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju pri UN, da vrši inspekcije u njenim atomskim skladištima.
2005 - Umro je irski komičar Dejv Alen poznat po skečevima koje je izvodio sjedeći u barskoj stolici, sa cigaretom u jednoj i čašom viskija u drugoj ruci.
-
11. MART
1544. - Rođen je italijanski pesnik Torkvato Taso, autor čuvenog epa 'Oslobođeni Jerusalim' koji se smatra jednim od najreprezentativnijih dela italijanske književnosti. Bio je uzor romantičarima, a njegova poezija inspirisala je Getea i Bajrona. Neki njegovi soneti bili su posvećeni Dubrovčanki Cvijeti Zuzorić.
1851. - U Veneciji je prvi put izvedena Verdijeva opera 'Rigoleto'.
1885. - Rođen je engleski vozač brzih automobila i čamaca Malkolm Kempbel, koji je između 1924. i 1935. devet puta obarao svetski rekord u brzini vožnje automobilom, a između 1937. i 1939. triput u vožnji čamcem. Postao je 1935. prvi čovek koji je automobilom 'Plava ptica' vozio brže od 300 milja na čas [483 kilometra].
1913. - Velika Britanija i Nemačka su postigle sporazum o granicama afričkih kolonija Nigerije i Kameruna.
1917. - Britanske trupe su zauzele Bagdad u Prvom svetskom ratu.
1920. - Emir Fejsal proglašen je kraljem nezavisne Sirije.
1938. - Artur Sajs-Inkvart je postao austrijski kancelar umesto Kurta fon Šušniga, a narednog dana Hitlerove trupe ušle su u Austriju.
1941. - Kongres SAD izglasao je, na predlog predsednika Ruzvelta, Zakon o zajmu i najmu, kojim je Velika Britanija dobila neophodnu vojnu pomoć u Drugom svetskom ratu. Za sprovođenje zakona predviđeno je sedam milijardi dolara.
1955. - Umro je britanski mikrobiolog Aleksander Fleming, koji je 1928. iz gljive penicilium notatum izolovao prvi antibiotik penicilin. Nobelovu nagradu za medicinu podelio je 1945. s engleskim biohemičarem Čejnijem i australijskim lekarom Florijem koji su njegov izum prvi put primenili.
1973. - Hektor Kampora pobedio je na prvim predsedničkim izborima u Argentini od 1965.
1974. - Umro je srpski pravnik Milan Bartoš, jedan od najistaknutijih jugoslovenskih stručnjaka za međunarodno javno pravo, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, sekretar Srpske akademije nauka i umetnosti.
1975. - U Lisabonu je ugušena pobuna padobranskih jedinica protiv levičarske vojne vlade, a bivši predsednik general Antonio Ribeiro de Spinola je s grupom oficira pobegao u Španiju.
1981. - Pod parolom 'Kosovo - republika' u Prištini su izbile studentske demonstracije kosovskih Albanaca, koje su u narednim nedeljama zahvatile celo Kosovo. To je bilo prvi put da su kosovski Albanci masovno podržali ideju o nezavisnoj kosovskoj republici.
1985. - Mihail Sergejevič Gorbačov izabran je za generalnog sekretara Centralnog komiteta Komunističke partije Sovjetskog Saveza. Na toj funkciji je nasledio preminulog Konstantina Černjenka.
1985. - Egipćani braća Al Fajed postali su većinski vlasnici čuvene londonske robne kuće 'Harods'.
1990. - Parlament Litvanije proglasio je nezavisnost zemlje od Sovjetskog Saveza. To je bila prva sovjetska republika koja se izdvojila iz SSSR-a.
1990. - Čileanski diktator general Augusto Pinoče je posle više od 16 godina prepustio predsednički položaj Patrisiju Elvinu, ali je zadržao komandu nad oružanim snagama.
1998. - Pored snažnih protesta studenata, koji su tražili političke i privredne reforme, general Suharto je počeo svoj sedmi mandat predsednika Indonezije.
1999. - Nakon što je jedan beogradski sud osudio trojicu novinara lista 'Dnevni telegraf' na po pet meseci zatvora međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava 'Hjumen rajts voč' ocenila je da su napadi jugoslovenskih vlasti na slobodu medija poprimili alarmantne razmere.
2000. - U eksploziji metana u rudniku uglja 'Barakovi' u Ukrajini poginuo je 81 radnik ugljenokopa.
2000. - Akademik i advokat Rikardo Lagos ianugurisan je za predsednika Čilea, kao drugi socijalista na čelu te države, posle Salvadora Aljendea ubijenog u državnom udaru 1973.
2003. - Kanadski sudija Filip Kirš izabran je za predsednika prvog stalnog Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, koji će biti nadležan za zločine počinjene bilo gde u svetu. Osnivanje suda podržalo je blizu 90 zemalja, ali ne SAD, Rusija i Kina.
2003. - Vrhovni sud Japana odbio je zahtev 42 Kineza za obeštećenje za vreme koje su proveli na prisilnom radu u Japanu, tokom II svetskog rata, uz obrazloženje da je to bilo jako davno.
2004. - U terorističkim napadima na tri železničke stanice u Madridu oko 200 ljudi je poginulo, a više od 1.400 je povređeno. Na najmasovnijim demonstracijama u istoriji te zemlje, protiv terorizma protestvovalo je preko osam miliona ljudi širom Španije. Tri meseca kasnije u Italiji je uhapšen Egipćanin Rabei Osman Sajed Ahmed, osumnjičen za organizovanje tih napada, a zbog pripremanja terorističkih napada u Belgiji je pritvoreno 15 osoba. Jedan od osumnjičenih, Marokanac Abdelmadzid Bušar uhapšen je u vozu na relaciji Subotica-Beograd u julu 2005. godine i izručen Španiji.
2004. - Tribunal u Hagu osudio je bosanskog Srbina Ranka Ćešića, na 18 godina zatvora, zbog ratnih zločina nad muslimanskim zarobljenicima u Brčkom u proleće 1992. godine.
2005. - Pripadnici sirijskih trupa napustili su severni Liban, čime je okončano 29-godišnje prisustvo Sirije u toj zemlji.
2006. - Bivši predsednik Srbije i SR Jugoslavije Slobodan Milošević preminuo je u pritvoru Haškog tribunala u Sheveningenu, gde mu se sudilo za ratne zločine. Sahranjen je u dvorištu porodične kuće u Požarevcu.
-
12. MART
1365. - Osnovan je Bečki univerzitet.
1737. - Mošti Galileja prenesene su u crkvu Santa Kroče u Firenci, Italija.
1755. - U Americi je instalirana prva parna mašina - za ispumpavanje vode iz izvora.
1856. - Rođen je srpski vojvoda Stepan - Stepa Stepanović, jedan od najistaknutijih vojskovođa u dva balkanska i Prvom svetskom ratu. U Cerskoj bici u avgustu 1914. Druga armija je pod njegovom komandom razbila austrougarske trupe, za šta je dobio čin vojvode, a na Solunskom frontu u septembru 1918. Druga armija je, napadajući na glavnom pravcu, u sadejstvu s Prvom armijom, probila neprijateljsku odbranu, potom izbila na bugarsku granicu i prinudila Bugarsku na kapitulaciju. Posle završene Artiljerijske škole u Beogradu, u srpsko-turskim ratovima od 1876. do 1878. iskazao je veliku ličnu hrabrost i umešnost u komandovanju. Učestvovao je i u srpsko-bugarskom ratu 1885, a nekoliko godina kasnije postao je profesor istorije na Vojnoj akademiji u Beogradu i pomoćnik načelnika Glavnog generalštaba. U generalski čin unapređen je 1907. i postavljen je za komandanta Šumadijske divizije, 1908. je postao ministar vojske, zatim komandant Drinske, pa Moravske divizije i od 1911. do 1912. ponovo ministar vojske. U Prvom balkanskom ratu komandovao je Drugom armijom u Kumanovskoj bici, posle čega je krajem 1912. i početkom 1913. učestvovao u opsadi i zauzimanju Jedrena. U Drugom balkanskom ratu uspešno je s Drugom armijom odbranio pravac dolinom Nišave prema Pirotu. Na početku Prvog svetskog rata je, zamenjujući načelnika štaba Vrhovne komande vojvodu Radomira Putnika, uspešno sproveo mobilizaciju i koncentraciju srpske vojske, a posle Cerske bitke, u septembru 1914, njegova Druga armija je upornom odbranom osujetila austrougarsku Petu armiju da forsira Drinu. Potom su u Kolubarskoj bici u drugoj polovini novembra 1914. snage pod njegovom komandom vodile teške borbe na području Lazarevca i sprečile austougarske trupe da s juga obuhvate srpsku vojsku i potom u decembarskoj kontraofanzivi učestvovale u izbacivanju austrougarske vojske iz Srbije. Prilikom povlačenja srpske vojske krajem 1915. i početkom 1916, uspeo je da s Drugom armijom, u sadejstvu s Timočkom vojskom, uspori napredovanje bugarske Prve armije.
1868. - S pravopisa Vuka Karadžića skinuta je zabrana. Rešenje o tome potpisao je, na osnovu odluke kneza Mihaila Obrenovića, ministar prosvete Dimitrije Crnobarac, bečki i pariski doktor nauka. Konačnu pobedu svog pravopisa Karadžić nije doživeo.
1880. - Rođen je srpski pisac Vladislav Petković Dis, jedan od najtalentovanijih pesnika srpske književnosti. Posle završene gimnazije, bio je učitelj u selu Prliti, potom carinski činovnik u Beogradu, ali je najmanje bio sklon činovničkom redu - živeo je boemskim životom. S piscem Simom Pandurovićem, jednim od osnivača srpske moderne, uređivao je časopis "Književna nedelja". Prvi svetski rat ga je odveo u tuđinu, a utopio se u moru kraj grčkog ostrva Krf 1917, kad je nemačka podmornica torpedovala brod kojim se iz Francuske vraćao u otadžbinu. Lirika mu je autentična, veoma senzibilna i fluidna, muzikalna u ritmu i emocijama, okrenuta unutrašnjem životu, maštanju i halucinacijama. Njegov pesimizam iskazuje viziju smrti, zlosutnosti i dubok lični bol. Dela: zbirke pesama "Utopljene duše", "Mi čekamo cara".
1935. - Umro je srpski fizičar, elektrotehničar i pronalazač Mihailo Pupin, naučnik svetskog glasa. Iz rodnog Idvora u Banatu 1874. je, posle školovanja u Pančevu i Pragu, otišao u SAD, gde je završio Kolumbija univerzitet u Njujorku, na kojem je potom bio profesor teorijske fizike i 40 godina predsednik Instituta radio-inženjera. Električni rezonator koji preko istog provodnika omogućuje istovremeni prenos vesti na različitim talasnim dužinama bio je prvi od njegovih mnogobrojnih pronalazaka. Najvećim otkrićem - samoindukcionim kalemovima ("Pupinovi kalemovi") - omogućio je prenos telefonskih razgovora na veliku daljinu. Takođe, otkrio je sekundarne radijacije rendgenskih zraka, elektromagnetske detektore, napisao je univerzitetski udžbenik termodinamike. Za naučni rad odlikovan je 1920. Edisonovom medaljom, a za knjigu o svom životu "Immigrant to Inventor", kod nas prevedenu pod naslovom "Od pašnjaka do naučenjaka", dobio je 1924. Pulicerovu nagradu. Njegovo ime nose fizičke laboratorije Kolumbija univerziteta.
1938. - Nemačka je izvršila aneksiju Austrije.
1964. - Umro je srpski slikar Jovan Bijelić, član Srpske akademije nauka, jedan od najznačajnijih jugoslovenskih likovnih stvaralaca između dva svetska rata. Studirao je u Sarajevu, Krakovu, Parizu i Pragu. Postao je 1919. scenograf (potom i šef slikarske radionice) Narodnog pozorišta u Beogradu, gde je živeo do smrti. Slikao je portrete, pejzaže, mrtvu prirodu i kompozicije. Prošao je nekoliko faza u kojima je izražen uticaj kubizma u skulpturskoj koncepciji čvrsto modelovane forme i škrtosti palete, a potom je, pod uticajem fovizma, stvarao koloritna dela izuzetne sočnosti i čulne ekspresije. U poslednjoj fazi rastvarao je predmete uznemirenim potezima boje. Imao je privatnu školu, iz koje je izašao niz slikara. Dela: "Portret devojke", "Kupačica", "Jajce", "Kći umetnikova", "Dvorište", "Ženski akt", "Sarajevo", "Portret starice".
1970. - SAD su snizile starosnu granicu glasača - sa 21 na 18 godina.
2000. - Umro je srpski trener Aleksandar Nikolić, tvorac superiorne jugoslovenske škole košarke, najznačajniji stručnjak evropske košarke u 20. veku. Košarku je počeo da igra 1946. i nastupao je za više ekipa uključujući "Crvenu zvezdu" i "Partizan". Za jugoslovenski nacionalni tim odigrao je 11 utakmica, a 1951. je postao trener reprezentacije Jugoslavije, kojoj je doneo prve medalje 1961. na evropskom i 1963. na svetskom prvenstvu, kao i tutule prvaka Evrope 1977. i sveta 1978. Kao trener "OKK Beograda", osvojio je prvenstvo i Kup Jugoslavije, s "Crvenom zvezdom" Kup Jugoslavije i Kup pobednika kupova, a sa "Injisom" iz Varezea sve što se moglo osvojiti - tri titule prvaka Italije, tri kupa te zemlje, tri Kupa evropskih šampiona i dva Interkontinentalna kupa. U košarkaškim krugovima najčešće su ga nazivali Profesor, a bio je učitelj i plejade srpskih trenera, čije su ekipe praktično monopolizovale evropske klupske titule. Zbog ogromnih zasluga za košarku, 1998. je uvršten u čuvenu "Kuću slavnih" u američkom gradu Springfild, kolevci košarkaške igre.
2003. - Na predsednika Vlade Republike Srbije, dr Zorana Đinđića, izvršen je atentat ispred zgrade Vlade Srbije u Beogradu. Dr Zoran Đinđić je podlegao ranama u 13:30 u Urgentnom centru Kliničkog centra Srbije. Na predlog Vlade Srbije, vršilac dužnosti predsednika Srbije, Nataša Mićić, uvela je vanredno stanje u zemlji.
-
12. Mart
U četvrtak 12. marta navršava se devet godina od smrti Aleksandra Nikolića, jednog od najboljih evropskih košarkaških trenera svih vremena.Njegovi ucenici su: Zeljko Obradovic , Bozidar Maljkovic , Etore Mesina....
On je delovao u cilju razvoja "igre pod obručima".
-
13. MART
* 1325. - Asteci su osnovali svoju naseobinu Tenočtitlan, kasnije prestonicu Asteškog carstva, na mestu gde je današnji grad Sijudad Meksiko.
* 1567. - Nemački plaćenici koje je unajmila holandska vladarka Margareta od Parme ubili su 2.000 kalvinista.
* 1781. - Engleski astronom nemačkog porekla Vilijam Heršel otkrio je sedmu planetu Sunčevog sistema, koja je kasnije nazvana Uran.
* 1809. - Nakon neuspeha u ratu s Rusijom i Danskom 1808, oficirskom zaverom zbačen je s prestola švedski kralj Gustav IV.
* 1848. - Pod pritiskom demonstracija i pobune u Beču austrijski kancelar Klemens Meternih podneo je ostavku. Kancelar je pobegao u Veliku Britaniju, a hiljadama gnevnih Bečlija koje su opkolile dvor car Ferdinand I je obećao ustav.
* 1865. - Tokom Američkog građanskog rata, Kongres Konfederacije, pod predsednikom Džefersonom Dejvisom, žestokim protivnikom ukidanja ropstva, doneo je zakon kojim je robovima dozvoljeno, u zamenu za slobodu, da budu vojnici u južnjačkoj armiji.
* 1881. - U atentatu u Petrogradu ubijen je ruski car Aleksandar II. Atentat su izvršili članovi tajnog terorističkog udruženja "Narodna volja".
* 1913. - Kanbera postala glavni grad Australije.
* 1928. - Nakon pucanja brane "St. Frensis", oko 60 kilometara severno od Los Anđelesa, u vodi koja je preplavila dolinu utopilo se najmanje 450 ljudi.
* 1946. - Pripadnici jugoslovenske službe Državne bezbednosti uhapsili su generala i komandanta kraljevske vojske u Drugom svetskom ratu Dragoljuba Dražu Mihailovića. Na suđenju pred Vojnim sudom u Beogradu Mihailović je osuđen na smrt zbog izdaje. Streljan je 17. jula iste godine.
* 1972. - Velika Britanija i Kina saglasile su se da razmene ambasadore 22 godine nakon što je London priznao vladu u Pekingu; Britanci su zatvorili konzulat na Tajvanu.
* 1990. Sovjetski parlament izglasao je uvođenje višepartijskog sistema, nakon 72-godišnjeg monopola na vlast Komunističke partije.
* 1992. - U zemljotresu na istoku Turske je poginulo najmanje 570 ljudi.
* 1996. - U mestu Danblejn, oko 40 kilometara severno od Glazgova, naoružani čovek je u gimnastičkoj sali osnovne škole ubio 16 učenika prvog razreda, uzrasta izmedju pet i šest godina i njihovu učiteljicu, ranio još 13 đaka i potom izvršio samoubistvo.
* 1998. - Predsednik Južne Koreje Kim Dae Džong, koji je i sam bio zatvaran zbog političkih uverenja, doneo je odluku o masovnoj amnestiji koja je obuhvatila preko pet miliona osoba, od političkih zatvorenika do pijanih vozača kojima su bile oduzete vozačke dozvole.
* 1999. - Na Kosovu, u eksplozijama bombi u centru Podujeva i na pijaci u Kosovskoj Mitrovici poginulo je šestoro i ranjeno više od 50 ljudi, a u napadima oružane formacije kosovskih Albanaca "Oslobodilačka vojska Kosova" kod Vučitrna poginula su dva pripadnika Vojske Jugoslavije.
* 2001. - Bivši gradonačelnik Bosanskog Šamca Blagoje Simić, protiv koga je Međunarodni sud za ratne zločine podigao optužnicu 1995. za zločine počinjene tokom rata u BiH 1992-95, dobrovoljno se predao sudu.
* 2002. - Vlada Angole je proglasila jednostrano primirje u 27-godišnjem građanskom ratu sa pobunjenicima-pripadnicima Nacionalne Unije za nezavisnost Angole (UNITA).
* 2006. - Predsednik Srbije Boris Tadić izjavio da je Haški tribunal odgovoran za smrt Slobodana Miloševića.
Rođenja
* 1733. - Josef Pristli, engleski hemičar i filozof. (†1804).
* 1741. - Josif II, car Svetog Rimskog Carstva (†1790).
* 1830. - Georgije Branković, srpski patrijarh. (†1907).
* 1965. - Vesna Trivalić, srpska glumica
Smrti
* 1572. - Petar Hektorović, autor speva "Ribanje i ribarsko prigovaranje".
* 1881. - Alksandar II, ruski car.
* 1906. - Suzan Entoni, začetnica i vođa pokreta za prava žena u SAD.
* 1942. - Žikica Jovanović Španac, jugoslovenski narodni heroj. (* 1914.)
* 1975. - Ivo Andrić, srpski književnik. Dobitnik nobelove nagrade za književnost. (*1892).
* 1995. - Mija Aleksić, pozorišni i filmski glumac. (*1923).
-
14. MART
1776. - Rođena je srpska književnica Eustahija Arsić, "prva slavjanoserbska spisateljica". Od najranijeg obrazovanja u rodnom Iloku vaspitavana je u duhu prosvećenosti, što je uočljivo u njenom delu kroz koje provejava kosmopolitski duh 18. veka. Interesovala se za prirodne nauke i bila je pobornica modernog vaspitanja žena. Napisala je dve poučne knjige u kojima se prepliću stihovi i proza: "Sovjet maternij oboega pola junosti serbskoj i valahijskoj" i "Poleznaja razmišlenija o četireh godištnih vremeneh".
1791. - U Beču je izašao prvi broj "Serbskih novina". Štampao ih je grčki patriota Markides Puljo, saradnik grčkog pesnika i revolucionara Rige od Fere. List je izlazio utorkom i petkom do kraja 1792.
1855. - Telegrafska žica prešla je preko Save u Beograd i puštena je u rad.
1879. - Rođen je Albert Ajnštajn, slavni fizičar-teoretičar. Rođen je u Ulmu kao nemački Jevrejin. Školovanje je započeo u Minhenu, a u svojoj 15. godini otišao je u Švajcarsku, gde je studirao matematiku i fiziku. Tamo se oženio matematičarkom Milevom Marić iz Novog Sada. Naučne radove počeo je da objavljuje u 21. godini. Objavio je nekoliko stotina radova, kao i stotine raznih članaka iz politike, filozofije i opšte publicistike. Godine 1905. objavio je specijalnu, a 1916. opštu teoriju relativosti, a potom objasnio zakon foto-električnog efekta pomoću kvantne teorije, za šta je 1921. dobio Nobelovu nagradu. Razvio je teoriju fizičkog polja tražeći vezu između gravitacionog i elektromagnetnog polja. Glavna dela: "Evolucija fizike", "Elektrodinamika tela u kretanju", "O specijalnoj i opštoj teoriji relativnosti", "Moja slika sveta"...
1903. - Umro je srpski pisac i diplomata Matija Ban, član Srpske kraljevske akademije, profesor beogradskog Liceja i šef presbiroa u vreme kneza Aleksandra Karađorđevića. Dela: drame "Smrt Uroša V", "Kralj Vukašin".
1908. - Rođen je srpski političar i publicista cincarskog porekla Koča Popović, učesnik građanskog rata u Španiji, jedan od organizatora ustanka u Srbiji u Drugom svetskom ratu. Studije filozofije završio je na Sorboni u Parizu. Bio je na istaknutim vojnim položajima u Narodnooslobodilačkom ratu, od komandanta Prve proleterske brigade do načelnika Generalštaba JNA. Od 1953. do 1964. bio je šef jugoslovenske diplomatije, a od septembra 1966. do aprila 1967, posle pada Aleksandra Rankovića, potpredsednik SFRJ. Posle obračuna Josipa Broza s tzv. liberalima u Srbiji, 1972. je odstranjen iz političkog života.
1914. - Carigradskim mirom Srbije i Turske dopunjen je Londonski sporazum kojim je okončan Prvi balkanski rat. Srbija i Turska su uspostavile odnose, rešena su pitanja vraćanja zarobljenika, državljanstva stanovnika ustupljenih oblasti, status muslimana.
1923. - Voren Dži Harding je prvi američki predsednik koji je počeo da dobija poreske izveštaje i plaća porez.
1932. - Rođen je srpski pisac, novinar i filmski radnik Miroslav Antić, izuzetan liričar i inventivan dečji pesnik, koji je u pesme uneo kolorit jezika banaćanskih seljaka. Za 35 godina stvaralaštva objavio je više od 30 knjiga, a radio je i na filmovima "Sveti pesak", "Doručak s đavolom". Dela: zbirke pesama "Ispričano za proleća", "Plavo nebo", "Roždestvo tvoje", "Psovke nežnosti", "Garavi sokak", "Koncert za 1001 bubanj", "Kikinda", pesme za decu "Plavi čuperak", "Poslednja bajka", "Nasmejani svet", "Šašava knjiga", "Prva ljubav", "Svašta umem", radio drame "Otužni marš", "Povečerje".
1950. - Počeo je program FBI-ja "10 najtraženijih".
1964. - Džek Rubi proglašen je krivim za ubistvo Harija Li Osvalda (ubice predsednika Kenedija) i osuđen na smrt. Bila je to prva presuda u američkoj istoriji koja je izrečena u direktnom televizijskom prenosu.
1986. - Umro je srpski kompozitor, dirigent i muzički kritičar Mihailo Vukdragović, profesor i rektor Muzičke i potom Umetničke akademije u Beogradu. Kompoziciju i dirigovanje studirao je u Pragu. Dela: simfonijska poema "Put u pobedu", kantate "Vezilja slobode", "Svetli grobovi", "Srbija", gudački kvarteti, solo pesme.
1990. - Mihail Gorbačov postao je predsednik sovjetskog parlamenta.
1995. - Prvi put je istovremeno 13 ljudi bilo u svemiru.
-
44. p. n. e. - U Senatu je grupa zaverenika, predvođena Brutom i Kasijem, ubila rimskog imperatora Gaja Julija Cezara.
76. - Rođen je Hadrijan, rimski imperator (117-138), Trajanov naslednik. Uvidevši da Rimska imperija slabi, podigao je na severnoj granici provincije Britanije tzv. Hadrijanov zid, koji je trebalo da je štiti od upada Pikta i Škota. Za vreme njegove vladavine pojačalo se nezadovoljstvo upropašćenih seljaka i provincijalaca, pa tada počinju i prvi veći ustanci u provincijama. Hadrijan je pokušao da nezadovoljstvo suzbije reformama, a kada to nije uspelo, pooštrio je režim robovlasničke diktature. Mnogo je putovao po istočnim provincijama. Atinu je ukrasio novim građevinama, a na donjoj Marici je podigao Hadrijanov grad, današnje Jedrene.
1493. - Kristofor Kolumbo vratio se u Španiju nakon prvog novosvetskog putovanja.
1815. - Rođen je srpski slikar i pisac Dimitrije Avramović, jedan od začetnika romantizma u srpskom slikarstvu. Studirao je na Umetničkoj akademiji u Beču, gde je izradio odličan portret Vuka Karadžića. Ukrasio je zidove i ikonostas Saborne crkve u Beogradu, crkve u Topoli, manastira u Vrdniku, portretisao je kneza Mihaila Obrenovića, mitropolita Petra, Simu Milutinovića Sarajliju. U Svetoj gori je, prema nalogu Državnog saveta, prepisivao povelje srpskih vladara i kopirao živopise i po povratku je objavio delo "Sveta gora sa strane vere, hudožestva i povesnice", kojim je stekao velike zasluge za srpsku istorijsku nauku.
1824. - Rođen je srpski pisac Branko Radičević, lirski pesnik mladosti, ljubavi i patriotskog zanosa. Kao oduševljeni pristalica jezičke reforme Vuka Karadžića, prvi je počeo da peva na narodnom jeziku i u duhu srpske narodne poezije. Pesničkim slobodama označio je prodor u novu epohu. Pesme su mu pune vedrine, vitalnosti, vragolanske žudnje i uživanja u prirodi, ali je u nekima predosetio i sopstvenu ranu smrt. Školovao se u Zemunu, Sremskim Karlovcima, Temišvaru i Beču, gde je studirao prava i medicinu i ušao u najuži krug Karadžićevih pristalica i prijatelja. Najlepše dane mladosti proveo je u Sremskim Karlovcima, čije su lepote, posebno uzvišenje Stražilovo, bile njegova lirska inspiracija. U svojoj najpoznatijoj pesmi, "Đački rastanak", opevao je Sremske Karlovce i đačke radosti, dubinu i misaonost iskazao je u pesmi "Tuga i opomena", a u satiričnoj pesmi "Put" ismejao je protivnike Karadžićeve reforme. Umro je u Beču 1853, a kasnije je sahranjen na Stražilovu.
1959. - Robert Foster oborio je rekord izdržavši pod vodom bez vazduha 13 minuta i 42,5 sekundi.
1964. - Elizabet Tejlor udala se za Ričarda Bertona. Ovo je bio njen peti brak.
1968. - Američki magazin "LIFE" nazvao je Džimija Hendriksa "najspektakularnijim gitaristom sveta".
1971. - Debi soba za četovanje (chatrooms) na Internetu.
-
Dan kada je rođena legenda
Na današnji dan prije 48 godina rođen je legendarni vozač formule 1 - Ayrton Senna da Silva.
Ayrton Senna da Silva rođen je kao drugo dijete u dobrostojećoj obitelji u najvećem brazilskom gradu Sao Paolu. Malog Ayrtona su druga djeca smatrala čudnim, a kasnije je doktor otkrio i zašto. Naime liječnikova dijagnoza je otkrila Ayrtonovim roditeljima da njihovo dijete ima problema u motoričkoj koordinaciji.
Njegovog oca, koji je bio zaljubljenik u utrke, to nije smelo i ubrzo je počeo otkrivati kako se i njegov sin zanima za automobile i utrke. Otac je u njemu vidio talentiranog vozača i nije čekao puno, Senna je sa četiri godine dobio od oca go – kart od jedne konjske snage. Dok bi sjedio i vozio kart pokazivale su se njegove druge karakteristike. Više nije bio čudan i nespretan već usredotočen i s puno samopouzdanja.
Navršivši 13 godina bio je spreman za svoju prvu utrku. Protivnici na stazi su mu bili svi veliki talenti i nade Brazila. Sav trud uložen isplatio se Senni koji je pobijedio na toj utrci. On se kalio. Godine 1977. osvojio je južnoameričko kart prvenstvo što je ponovio i iduće godine. Senna je sve više pogledavao prema Europi jer stari kontinent omogućava najveći uspjeh u auto – moto sportu.
Ayrton Senna se popeo na sljedeću stepenicu, 1981. godine odlazi u Englesku da bi vozio utrke Formule Ford 1600 Ralpha Firmana u njegovoj momčadi Van Diemen. Oženio se s Liliane Vasconcelos s kojom je živio u blizini Snettertona u iznajmljenom bungalovu. Utrke Formule Ford su održavane gotovo svaki vikend. U prvom nastupu na Brands Hatchu bio je osmi. Već na sljedećem nastupu treći. Momčad je prepoznala Sennin potencijal i stavila ga u svoj najnoviji bolid s kojim odmah osvaja pole postition. Na dan utrke padala je kiša i pod kišnim uvjetima nitko mu nije mogao konkurirati.
Već 1984. godine sjeda u automobil Formule 1. Dobio je mjesto u momčadi Toleman. Automobile, koje je za Toleman konstruirao Rory Byrne, pokretali su motori Briana Harta, a djelovali su poput velike kutije. Svakako, bili su daleko slabiji od konkurencije, nezaustavljivog McLarena u kojem su jurili Lauda i Prost ili Ferrarija s Alboretom i Arnouxom. Među vozačima te je godine društvo bilo birano. Uz spomenute, vozili su i Piquet, Rosberg, Mansell, Patrese, Berger, Boutsen, Cecotto.
Senna je šesti već na drugoj utrci, a 3. lipnja vozi svoj prvi Monte Carlo. Kiša počinje pljuštati, u ogradama završavaju Mansell, Lauda, Patrese, a vodeći, Alain Prost, usporava i šulja se stazom. Iza njegovih leđa tek neki ludi balavac iz Brazila ne skida nogu s papučice gasa. Direktor utrke, Jackie Ickx, u 31. krugu spašava čast Francuza i prekida utrku. Samo koju sekundu kasnije, Senna u kutiji od Tolemana tutnji pored prestrašenog Prosta.
Već sljedeće sezone Senna prelazi u JPS Lotus, momčad koja je crno zlatnim dizajnom svojih automobila godinama plijenila pozornost svih klinaca koji su sanjali o tom svijetu brzine. Velika nagrada Portugala na starom, dobrom Estorilu, bila je druga utrka sezone. Ponovo kiša, a tada Brazilac nema milosti. Alboreto u Ferrariju stigao je do cilja minutu i dvije sekunde kasnije, svi ostali zaostali su po krug ili više.
Zvijezda je rođena, povratka više nije bilo. Ayrton je vozio za Lotus tri sezone i upisao šest pobjeda. To je vrijeme kada Formulom dominiraju McLaren i Williams. Godine 1988. napravio je potez karijere i prešao u McLaren. Automobile Rona Dennisa pokreću strašni Hondini turbo motori, utrke su veličanstvene.
Senna je odmah svjetski prvak, a nakon što je već u Lotusu odvozio 16 "pole" pozicija, u McLarenu postaje neuhvatljivi lovac na taj savršeni krug. Jedan od rijetkih rekorda kojeg u Formuli 1 ne drži, još uvijek, Michael Schumacher, upravo je fantastičnih 65 "pole" pozicija Ayrtona Senne. U McLarenu je ostao do 1994. godine. Ostvario je ukupno 41. pobjedu i osvojio tri naslova svjetskog prvaka, a bio je čvrsto uvjeren da mu je najmoćniji čovjek svjetskog automobilizma, tadašnji predsjednik FIA-e Francuz Jean Marie Balestre, '89-te ukrao naslov i poklonio ga svom zemljaku Prostu nakon legendarnog sudara u Suzuki.
Senna 1994. prelazi u Williams Renault. Prve dvije pobjede te sezone odnio je Schumacher dok je Senna završio sa odustajanjima. Sljedeća utrka vozila se u San Marinu. Ayrton je znao da treba pobijediti ako se misli uključiti u borbu za prvaka. Vikend nije dobro počeo. Na treningu je poginuo Roland Ratzeberger.
Senna je rekao da će u slučaju pobjede njemu posvetiti trijumf. Utrka je krenula, Senna je poveo, Schumacher se nalazio odmah iza njega. U sedmom krugu u zavoju Tamburello Brazilac iz neutvrđenih razloga gubi kontrolu i pri brzini od 300 km/h udara u zid. Kasnije je taj dan preminuo u bolnici. 01. 05. 1994. svijet je izgubio velikog vozača. I ne samo vozača nego i dobrog čovjeka. Mnogi se slažu da je odlaskom Senne umro i dio Formule 1...
-
16. MART
1802. - Osnovana je Vojna akademija "Vest Point", prva vojna škola u SAD-u. U ovu prestižnu školu tek je 1870. godine upisan prvi crni pitomac, a žene su pravo upisa stekle tek 1976.
1827. - Izašle su prve američke novine koje su uređivali crnci - Freedom's Journal.
1868. - Rođen je Maksim Gorki, ruski književnik, jedan od osnivača sovjetske književnosti i utemeljivača socijalnog realizma. U književnosti se pojavio pod romantičnim pseudonimom Jegudila Hlamida, skitnice, boema, majstora svih zanata. U romanima je slikao postanak, polet i padanje buržoaskog društva i pojavu proletarijata. Dela: "Detinjstvo", "Među ljudima", "Moji univerziteti", "Starica Jezergil", "Život Matveja Kožemjakina", "Na dnu", "Malograđani"...
1900. - Ser Artur Evans otkrio je prastari grad Knosos na severnoj obali Krita. U njemu je cvetala prehelenska minojska kultura u periodu oko 2300-1400. godine pre nove ere. Otkopana je veličanstvena vladarska palata među čijim su ostacima nađene slike na zidu, zemljano posuđe i razni predmeti od kamena i metala.
1953. - Predsednik Jugoslavije Josip Broz doputovao je u Veliku Britaniju; to je bila prva poseta šefa jugoslovenske države jednoj zapadnoj zemlji posle Drugog svetskog rata.
1978. - Crvena brigada kidnapovala je bivšeg italijanskog premijera Alda Mora.
1991. - Njujorški loto isplatio je celu nagradu jednom pobedniku - 33,3 miliona dolara. Dobitna kombinacija bila je: 18, 21, 32, 33, 35, 38.
17. MART
1521. - Ferdinand Magelan otkrio je Filipine.
1762. - U Njujorku je održana prva parada u čast svetog Patrika, zaštitnika Irske. Paradu su održali irski vojnici koji si služili u britanskoj armiji.
1861. - Proglašena je Kraljevina Italija.
1901. - U Parizu su prvi put izložene Van Gogove slike. Izložena je 71 slika koja je izazvala pravu senzaciju u svetu. Jedanaest godina ranije, ovaj holandski slikar izvršio je samoubistvo, ne sluteći kakvu će slavu njegove slike postići. Za svog života, Van Gog je prodao samo jednu sliku.
1959. - Dalaj Lama prebegao je iz Tibeta u Indiju.
1987. - Izlazi IBM-ov PC-DOS 3.3 verzija.
1996. - Talas pljački i podmetnutih paljevina zahvatio je Grbavicu, poslednje srpsko predgrađe u Sarajevu, koje je, u skladu sa Dejtonskim sporazumom, prepušteno muslimansko-hrvatskoj federaciji u BiH.
-
18. MART
1780. - Rođen je srpski knez Miloš Teodorović, poznat kao Miloš Obrenović, vođa Drugog srpskog ustanka, knez Srbije od 1815. do 1839. i od 1858. do smrti 1860, koji je postavio temelj nezavisnosti Srbije. Borio se i u Prvom srpskom ustanku, ali se 1813. predao Turcima posle propasti ustanka i pomogao im da umire Hadži-Prodanovu bunu 1814, da bi 1815. u Takovu digao ustanak u kojem je potukao Turke. Sporazumom s Marašli Ali-pašom dobio je za Srbiju ograničenu autonomiju. Potom je, vešto koristeći nesporazume Rusije i Otomanskog carstva, izdejstvovao sultanovo i međunarodno priznanje, što je krunisano Hatišerifom iz 1830, kojim je Srbiji priznata unutrašnja samouprava, a Milošu naslednost kneževskog dostojanstva. U unutrašnjoj politici bio je despot, bezobzirno se bogatio i nije prezao ni od fizičkih likvidacija, počev od ubistva vođe Prvog srpskog ustanka Karađorđa 1817. Pod pritiskom Miletine bune, na Sretenje 1835. izdao je slobodouman ustav, kojem su se usprotivili Rusija, Otomansko carstvo i Austrija, pa ga je ubrzo sa zadovoljstvom ukinuo. Bio je primoran da se 1839. povuče s vlasti u korist sina Mihaila, a na presto ga je vratila Svetoandrejska skupština 1858.
1844. - Rođen je Rimski-Korsakov, ruski kompozitor, istaknuti pripadnik grupe "Ruska petorica". Temeljno obrazovan muzički teoretičar (napisao je, između ostalog, klasično delo "Principi orkestracije"). U svom stvaranju, koje se odlikuje snažnom dramatikom i raskošnom orkestarskim bojama, oslanjao se na muzičke motive ruskog i azijskih naroda. Glavna dela: "Zlatni petao", "Snjegoručka", "Carska nevesta", "Španski kapričo", "Fantazija na srpske teme"...
1900. - Oformljen je Ajaks, amsterdamski fudbalski klub.
1920. - Grčka usvaja Gregorijanski kalendar.
1925. - Najgori tornado u istoriji SAD protutnjao je kroz Misuri, Ilinois i Indijanu. Posledice - 695 poginulih osoba, 13.000 povređenih i šteta od oko 17 miliona dolara.
1931. - U prodaji prvi električni brijači.
1956. - Umro je srpski pravoslavni teolog i besednik Nikolaj Velimirović, episkop žički i ohridski od 1919. do 1944, prema mnogima najumniji srpski monah posle Svetog Save.
1977. - Grupa Clash objavljuje prvi album - "White Riot".
1990. - Održani su prvi slobodni izbori u Demokratskoj Republici Nemačkoj. Konzervativci su pobedili komuniste.
1990. - Najveća pljačka umetničkih dela - Izabela Stjuart je iz muzeja u Bostonu uzela 12 slika, čija vrednost iznosi 100 miliona dolara.
1992. - Dona Samer dobila je svoju zvezdu na Holivudskoj stazi slavnih (Hollywood's Walk of Fame).
1995. - Majkl Džordan se vraća u NBA nakon 17-mesečnog povlačenja.
1999. - Mirovni pregovori u Parizu propali su kad su šiptarski predstavnici jednostrano potpisali dokument koji su SAD i njeni NATO saveznici nazvali međunarodnim mirovnim sporazumom. Jugoslovenska delegacija odbila je da stavi potpis, što je učinio i predstavnik Rusije u svojstvu svedoka. Šest dana kasnije, otpočela je agresija NATO na Jugoslaviju.
-
19. MART
1682. - Nacionalni savet priznao je nezavisnost Francuske crkve.
1813. - Rođen je David Livingston, škotski istraživač afričkog kontinenta. U periodu 1841-1873. otkrio je i ispitao prostrane oblasti u južnoj i istočnoj Africi. Prvi je vršio istraživanja u basenu reke Zambezi i otkrio Viktorijine vodopade, kao i jezero Njasu. Umro je 1873. godine a, kao najveći britanski istraživač Afrike, sahranjen je u Vestminsterskoj katedrali u Londonu.
1831. - Prva pljačka banke u Americi - Gradska banka, Njujork. Odneseno je 245.000 $.
1883. - Jan Maceliger izumeo je prvu mašinu za kompletnu proizvodnju cipela.
1915. - Načinjena je prva fotografija planete Pluton, iako je kao planeta otkrivena tek petnaest godina kasnije.
1958. - Otvoren je prvi britanski planetarijum u Londonu u muzeju Madam Tiso.
1990. - U Otavi je održan prvi turnir u hokeju za žene.
1991. - Ekipa Sakramento Kingsa postavila je neslavan rekord NBA lige - 29 uzastopnih poraza.
1993. - U Narodnoj biblioteci Srbije osnovana je "Zadužbina Desanke Maksimović", nekoliko sedmica posle smrti srpske književnice, s ciljem da pomaže objavljivanje i prevođenje na strane jezike njenih dela i da podstiče pesničko stvaralaštvo.
1994. - Napravljena je najveća kajgana na svetu - od 160.000 jaja, u Jokohami u Japanu.
1996. - Vini Mandela razvela se od Nelsona Mandele posle 38 godina braka.
1996. - Tragedija sarajevskih Srba dostigla je vrhunac prelaskom Grbavice pod kontrolu muslimansko-hrvatske federacije, na osnovu Dejtonskog sporazuma. I Grbavicu su, kao prethodno i ostale srpske delove grada, napustili gotovo svi Srbi, odnevši i grobove svojih najbližih.
-
20. MART
1413. - Kralj Henri V stupio je na engleski presto nakon smrti svoga oca, kralja Henrija IV, prvog engleskog monarha iz dinastije Lankester.
1828. - Rođen je Henrik Ibzen, norveški književnik, jedan od najvećih dramskih pisaca u svetskoj književnosti. Pisao je psihološke drame, a bitno je uticao na kulturni život nordijskih zemlja, kao i na englesku, nemačku i francusku književnost. Za sižee svojih drama uzimao je teme iz najbliže okoline, a naročito je majstorski obrađivao ženske likove. Dela: "Gospođa s mora", "Hedi Gabler", "Društvo mladih", "Ljubavna komedija"...
1854. - U Viskonsinu je od strane bivših "vigovaca" osnovana Republikanska partija, u nameri da se spreči širenje ropstva na zapadne teritorije SAD. Kasnije će se, posle građanskog rata, republikanci iskristalisati kao partija pobedničkog Severa.
1914. - U SAD-u je održan prvi međunarodni turnir u umetničkom klizanju.
1969. - Venčali su se Džon Lenon i Joko Ono na Gibralatru.
1977. - Indira Gandi izgubila je na izborima u Indiji.
1989. - Ričard Ker zamenio je Roberta Gejtsa na mestu zamenika direktora CIA.
1991. - Pegi Li dobila je odštetu od tri miliona dolara od kompanije "Dizni" na osnovu tužbe za narušavanje ugovora.
1995. - Muslimanska armija u BiH pokrenula je snažnu ofanzivu na Vojsku Republike Srpske na Majevici i Vlašiću, 40 dana pre isteka četvoromesečnog primirja, zaključenog uz posredovanje bivšeg predsednika SAD Džimija Kartera.
1995. - Od posledica podmetanja nervnog gasa u tokijskom metrou poginulo je 12 osoba, a preko 5.000 je hospitalizovano. Smrtonosni gas sarin ubacili su pripadnici sekte Aum Shinrikyo.
1999. - Četiri dana pre početka agresije NATO na Saveznu Republiku Jugoslaviju, s Kosova i Metohije povuklo se svih 1.380 verifikatora OEBS-a.
-
21. MART
1685. - Rođen je Johan Sebastijan Bah, nemački kompozitor, jedan od najznačajnijih stvaralaca u istoriji muzike. Pretežan deo života proveo je u Lajpcigu kao kantor crkve sv. Tome. U svoje vreme više je bio cenjen kao orguljaš nego kao kompozitor. Tek je Feliks Mendelson, izvođenjem Bahove "Pasije po Mateju", otkrio njegov muzički genije, stvorio pravi Bahov renesans i od tada se javljaju mnogi Bahovi sledbenici. Bahovo stvaralaštvo označava raskid sa srednjovekovnim misticizmom, kao i vrhunac i završetak baroknog polifonog stila. Komponovao je preludijume, fuge, tokate za orgulje, svite, violinske koncerte... Glavna dela: "Dobro temperovani klavir", "Umetnost fuge za klavir", "Brandenburški koncerti", "Pasija po Mateju"...
1804. - Usvojen je Francuski građanski zakonik, "Code civil des Franscais", koji je tri godine kasnije promenio naziv u "Code Napoleon". Ovaj zakonik preživeo je sve promene kroz koje je prošlo francusko društvo od Prvog carstva do Pete Republike; još uvek tako dobro služi da na pomolu ne samo da nije njegovo ukidanje već ni njegova generalna revizija. Od svih građanskih zakonika koji su danas u primeni u svetu, ovaj francuski je najstariji i, pokazalo se, najvitalniji.
1824. - Karlovački slikar Pavle Đurković završio je portret kneza Miloša. To je bila druga slika izrađena u obnovljenoj Srbiji.
1857. - Veliki zemljotres u Tokiju - 107.000 mrtvih.
1935. - Persija je i zvanično promenila ime u Iran.
1935. - Umro je srpski geolog Vladimir K. Petković, član Srpske kraljevske akademije, osnivač Državnog geološkog instituta Jugoslavije, profesor i rektor Beogradskog univerziteta, najbolji poznavalac kredne formacije kod nas i tektonike istočne Srbije. Bio je i upravnik Geološkog zavoda Beogradskog univerziteta i urednik "Geoloških anala Balkanskog poluostrva". Napisao je oko 70 radova, pretežno o stratigrafiji i tektonici Srbije. Dela: "Geologija istočne Srbije", "O tektonskom sklopu istočne Srbije", "Tercijer u Skopskoj ravnici", "Tupižnica i njeno podnožje", "Golt u Srbiji", "O baremskom katu na Grebenu", "Aptski kat u istočnoj Srbiji".
1943. - Pokušaj atentata na Hitlera.
1963. - Federalni zatvor Alkatraz zvanično je zatvoren.
1975. - Kraj monarhije u Etiopiji, nakon 3.000 godina.
1983. - Jedina štamparska greška na naslovnoj strani Time Magazine-a: control=contol. Svi brojevi povučeni su iz prodaje.
-
rodili se kapiten vuja, ronaldinjo i ja!!!!!!!!!!
-
22. MART
Dogodilo se na današnji dan - 22. mart
- Danas je Dan svetih 40 velikomučenika u Sevastiji, poznat kao Mladenci. Taj dan Pravoslavna crkva praznuje u spomen na 40 rimskih vojnika mladenaca koji su položili život za Isusa Hrista. U vreme kad je početkom IV veka istočnim delom Rimskog carstva vladao car Valerije Likinije (Valerius Licinius), koji je svim silama gušio hrišćanstvo, u maloazijskom gradu Sevastiji lokalni komandant Agrikola (Agricola) pokušao je da odvrati od hrišćanstva 40 vojnika, ali nije uspeo, pa je o tome obavestio višu komandu. Ona je poslala izaslanika Lisija (Lisius), koji je naredio da vojnike bace u jezero koje se ledilo od hladnoće, a kad ih ni to nije odvratilo od Hrista, javno ih je spalio na lomači. Kasnije je taj dan postao slava mladih bračnih parova.
1599. - Rođen je Anton van Dajk, flamanski slikar čija je delatnost vezana za Italiju i Englesku. Kao član Rubensovog ateljea, ugledao se dosta na svog učitelja. Slikao je religiozne kompozicije osrednjih vrednosti, ali se proslavio portretima aristokrata i viđenijih savremenika. Njegove portrete odlikuje plemenitost izraza, suptilnost palete i ozbiljna psihološka analiza. Snažno je uticao na engleske portretiste.
1733. - Džozef Pristli napravio je gaziranu vodu.
1862. - San Marino i Italija potpisali su sporazum o prijateljstvu i saradnji.
1876. - Rođen je srpski pisac Borisav Stanković, slikar prolaznosti života i ljudske tragike i dubok analitičar političkih i psiholoških procesa u srpskom društvu uzdrmanom socijalnim suprotnostima. Pisao je o Vranju i jugu Srbije, raslojavanju i degeneraciji starih trgovačkih porodica, talasu promena u gradskom životu, moralu žitelja rodnog grada i patrijarhalnoj atmosferi, potčinjenosti pojedinca svemoćnom sudu čaršije. Sjajan poznavalac ponora ljudske duše, naročito je rado slikao likove kojima potpuno gospodare strast i dert, dovodeći ih u žestok sukob s moralnim nazorima male sredine. Dela: knjige pripovedaka "Iz starog jevanđelja", "Stari dani", drame "Koštana", "Tašana", roman "Nečista krv", memoari "Pod okupacijom".
1887. - Rođen je Leonard Čiko Marks, jedan od legendarne braće Marks, američkih filmskih komičara. U periodu od 1935. do 1940. svojim kalamburima i paradoksima dominirali su američkom filmskom komedijom. Glavni filmovi: "Guščja čorba", "Noć u operi", "Dan na trkama", "Noć u Kazablanci"...
1903. - Nijagarini vodopadi ostali su bez vode usled suše.
1945. - Paktom potpisanim u Kairu osnovana je Arapska liga, regionalna organizacija koja je odraz težnje ka jedinstvu arapskog sveta kog sjedinjuje jezik, religija, kultura, tradicija i niz zajedničkih interesa. Pakt su potpisale: Sirija, Transjordanija, Irak, Saudijska Arabija, Liban, Egipat i Jemen, a naknadno su, pošto su stekle nezavisnost, primljene u članstvo i Libija, Sudan, Tunis, Maroko, Kuvajt i Alžir. Arapska liga danas ima cilj da koordinira političku akciju i ostvari tešnju saradnju na ekonomskom, intelektualnom i socijalnom polju.
1960. - Arthur Schawlow i Charles Townes dobili su prve patente za laser.
1963. - Bitlsi su objavili prvi album - "Please Please Me".
-
23. MART
1391. - Umro je kralj Tvrtko I Kotromanić, prvi i najmoćniji srpski i bosanski kralj, koji je u manastiru Mileševa, na grobu Svetog Save, 1377. krunisan za kralja Srbije i Bosne, čemu je 1382. dodao titulu kralja Dalmacije, Hrvatske i Primorja. U bici kod Bileće 1388. potukao je Turke, a njegova vojska, pod vojvodom Vlatkom Vukovićem, učestvovala je 1389. u Kosovskoj bici protiv Turaka. Bio je rodbinski vezan s Nemanjićima - unuk je Jelisavete, kćerke srpskog kralja Stefana Dragutina. Grb tog srpskog velmože - dva polja podeljena kosom linijom sa po tri ljiljana u svakom polju u obliku trougla i u pravoj liniji - muslimanska vlada u Sarajevu, koja je 1992. započela građanski rat protiv Srba u Bosni, uzela je, u pokušaju da nakalemi bilo kakav identitet, kao uzorak za zastavu Bosne i Hercegovine, što je tragikomični istorijski paradoks, budući da je ljiljan u srednjovekovnoj evropskoj heraldici simbol Bogorodice.
1839. - Prva zabeležena upotreba izraza "OK" - "Boston's Morning Post".
1863. - Rođen je srpski geolog Svetolik Radovanović, član Srpske kraljevske akademije, profesor Univerziteta u Beogradu, prvi ministar privrede u Srbiji. Reformisao je srpsko rudarsko i šumarsko zakonodavstvo, a 1892. je s geologom Jovanom Žujovićem osnovao Srpsko geološko društvo. Kao ministar, doneo je prva pravila rudarsko-bratinske kase za osiguranje rudara, ustanovio nedeljno-praznične škole za šegrte i izdao prvi godišnjak rudarskog odeljenja ministarstva privrede. Dela: "Uvod u geologiju istočne Srbije", "O trusu", "Podzemne vode", "Lijas kod Rgotine", "Lijas kod Dobre", "Crnajka s naročitim obzirom na njen Doger", "Donjolijaska fauna sa Vrške Čuke", "Kelovej kod Vrške Čuke", "Belemnites ferraginensis nov. spec. iz klauskih slojeva istočne Srbije", "O velikom šarijažu u istočnoj Srbiji".
1900. - Rođen je Erih From, nemački sociolog, filozof i psihoanalitičar. Pripadao je marksističkom krugu mislilaca okupljenih oko "Časopisa za socijalna istraživanja". Kritički je tumačio neke Frojdove teze i analizirao je elemente ljudskog samootuđenja. Glavna dela: "Zen budizam i psihoanaliza", "Umeće ljubavi", "Beg od slobode", "Misija Sigmunda Frojda"...
1903. - Braća Rajt patentirala su avion.
1903. - U demonstracijama oko 5.000 studenata, đaka i radnika protiv apsolutističkog režima srpskog kralja Aleksandra Obrenovića koje su organizovali studenti socijalisti Dimitrije Tucović i Triša Keclerović, u Beogradu je u sukobu s policijom poginulo pet, a ranjeno šest ljudi. Uhapšeno je više od 120 demonstranata, protiv 27 podignuta je optužnica, a Tucović i Keclerović morali su da emigriraju.
1910. - Rođen je Akira Kurosava, veliki japanski filmski reditelj, čija su dela otkrila svetu japanski film. Spaja tradiciju svoje zemlje sa evropskim senzibilitetom. Filmovi: "Sedam samuraja", "Krvavi presto", "Na dnu", "Idiot", "Živeti Rašomon"... Dobitnik je Oskara i visokih nagrada u Kanu i Veneciji.
1919. - Musolini je osnovao Fašističku partiju u Italiji.
1919. - U Rusiji je oformljen Politbiro/Centralni komitet.
1929. - U Beloj kući instaliran je telefon.
1944. - Nikolas Alkimejd pao je iz aviona sa visine od 5.500 metara bez padobrana i - preživeo.
1953. - Umro je srpski vajar Đorđe Jovanović, član Srpske akademije nauka i umetnosti, profesor i direktor Umetničke škole u Beogradu. Arhitekturu je studirao na Velikoj školi u Beogradu, a vajarstvo u Beču, Minhenu i Parizu. Izradio je biste i medalje mnogih državnika, vojskovođa, naučnika i umetnika i više javnih spomenika - Kosovskim junacima u Kruševcu, Milošu Obrenoviću u Požarevcu, Josifu Pančiću i vojvodi Živojinu Mišiću u Beogradu, Branku Radičeviću u Sremskim Karlovcima.
1956. - Sudan je stekao nezavisnost.
1983. - Preminuo je Barni Klark, pošto je 112 dana ranije postao prvi pacijent sa ugrađenim stalnim veštačkim srcem.
1999. - Jugoslovenski predsednik Slobodan Milošević odbio je zahtev da prihvati strane trupe pod vođstvom NATO-a na Kosovu i Metohiji, posle čega je specijalni izaslanik SAD-a Ričard Holbruk odmah otputovao u sedište NATO-a u Briselu. Generalni sekretar NATO-a Havijer Solana potom je aktivirao naredbu o otpočinjanju vazdušnih udara, a vlada Jugoslavije je, zbog pretnji vojnom agresijom, proglasila stanje neposredne ratne opasnosti.
1999. - Premijer Rusije Jevgenij Primakov suspendovao je posetu SAD-u zbog pretnji vojnih udara NATO na Jugoslaviju, naredivši iznad Atlantskog okeana posadi aviona koji je leteo ka Vašingtonu da letelicu vrati u Moskvu.
_________________
-
Dogodilo se na današnji dan - 9. maj
1265. - Rođen je najveći italijanski pesnik - Dante Aligijeri. Njegovo najznačajnije delo je "Božanstvena komedija", u kom na više mesta pominje i naš narod, naše krajeve i srpskog kralja Milutina. Ostala dela: "Novi život" (autobiografija u kojoj opisuje svoju ljubav prema Beatriče), "Gozba", "O narodnom govoru"...
1502. - Kolumbo je isplovio iz Španije na svoje četvrto i poslednje putovanje u Novi svet.
1788. - Engleski parlament doneo je akt kojim je zabranjena trgovina robljem.
1899. - Patentirana je mašina za košenje trave.
1901. - U Melburnu je prvi put zasedao Australijski parlament.
1901. - U Beogradu je radi ostvarenja narodnog ideala - ujedinjenja srpstva - osnovana tajna organizacija "Ujedinjenje ili smrt", kasnije nazvana "Crna ruka", čije su vođe bili Dragutin Dimitrijević Apis, Ilija Radivojević i Bogdan Radenković. Organizacija je predviđala upotrebu nasilja u rušenju Otomanske imperije i Austrougarske.
1936. - Italijani zauzimaju Adis Abebu nakon aneksiranja Etiopije.
1945. - Potpisivanjem akta o bezuslovnoj kapitulaciji Nemačke u razrušenom Berlinu, zvanično je završen Drugi svetski rat. Tekst o bezuslovnoj kapitualciji potpisali su feldmaršal Vilhem Kajtel, general Hans Jirgen Štumpf i admiral Hans Georg fon Frideburg, a sa savezničke strane ruski maršal Georgij Žukov i saveznički general Artur Teder. Tim činom okončan je najstrašniji ratni sukob u istoriji čovečanstva u kojem je učestvovala 61 zemlja sa ukupno 2,1 milijardom stanovnika ili 96% svetskog stanovništva. Ratni vihor je odneo oko 50 miliona života, od kojih su oko 30 miliona bili civili. Samo u nacističkim logorima, umoreno je oko 12 miliona ljudi. Materijalna razaranja su nemerljiva.
1945. - Čehoslovačka je oslobođena od nacističke okupacije.
1946. - Italijanski kralj Viktor Emanuel, koji je pomagao Musolinijev fašistički pokret i oslanjao se na njega, abdicira posle pobede republikanaca na izborima, a na presto dolazi kralj Umberto.
1949. - Princ Renije III stupa ne presto Monaka.
1960. - Nigerija postaje članica Komonvelta.
1960. - SAD je prva država koja je legalizovala upotrebu antibebi pilula.
1970. - U SAD-u 100.000 ljudi demonstrira protiv rata u Vijetnamu.
1997. - Prvi put od pada Sajgona, SAD naimenuje svog ambasadora u Vijetnamu.
-
1610. - Ubijen je Anri IV, prvi vladar iz mlađeg ogranka francuske dinastije Burbona.
1643. - Francuski kralj Luj XIV, poznat kao "kralj Sunce", došao je na presto. Maksimalno je ojačao francuski apsolutizam, vodio mnoge ratove da bi obezbedio francusku hegemoniju u Evropi (npr. rat za Špansko nasleđe), sagradio Versaj i bio mecena mnogih književnika i umetnika.
1787. - U Filadelfiji su se okupili delegati radi izrade američkog ustava.
1811. - Paragvaj je dobio nezavisnost od Španije.
1878. - Prvi put je prodat vazelin, registrovan kao zaštitni znak za petrolejski žele.
1904. - Olimpijada je prvi put održana u SAD-u, u Sent Luisu.
1908. - Izveden je prvi putnički let avionom.
1932. - U Njujorku je održana parada pod nazivom "Mi hoćemo pivo". U to vreme je u SAD-u bila sprovedena prohibicija, tj. zabrana proizvodnje, prodaje i upotrebe alkohola, koja će biti ukinuta tek 1933.
1932. - Umro je srpski političar, ekonomista, diplomata, istoričar i pisac, Čedomilj Mijatović, član Srpske kraljevske akademije, utemeljivač Narodne banke Srbije, profesor ekonomije na Velikoj školi u Beogradu. Između 1873. i 1889. bio je više puta ministar inostranih poslova i ministar finansija. Kao šef srpske diplomatije, potpisao je s Austrougarskom 1881. Tajnu konvenciju, a kao ministar finansija uveo je dinar kao novčanu jedinicu Srbije i metarski sistem mera. Odlučujuće je doprineo izgradnji železnica u Srbiji i uključivanju Srbije u svetske finansijske tokove. Prvi je u Srbiji počeo sistematski da izučava privrednu istoriju. Posle pada dinastije Obrenović 1903, napustio je Srbiju i otišao u London, gde je živeo do smrti 1932.
1940. - Nacisti su bombardovali Roterdam, nakon čega se Holandija predala Nemačkoj.
1944. - Generali Rommel, Speidel i Von Stlpnagel neuspešno su pokušali da izvedu atentat na Hitlera.
1955. - Potpisan je Varšavski pakt, od strane SSSR-a, Bugarske, Albanije, Čehoslovačke, Istočne Nemačke, Mađarske, Poljske i Rumunije, kao savez o saradnji i uzajamnoj pomoći.
1963. - Kuvajt postaje 111. članica OUN.
1969. - Abortus i kontracepcija legalizovani su u Kanadi.
1986. - Institut za ratna dokumenta objavljuje kompletan dnevnik Ane Frank.
1998. - Umro je Frenk Sinatra, američki glumac i pevač, u 82-oj godini života. Nagrađen je Oskarom za ulogu u filmu "Odavde do večnosti". Ostali filmovi: "Reči i muzika", "Čovek sa zlatnom rukom", "11 Okeanovih"...
-
Na današnji dan prije 18 godina Stadion " Sveti Nikola" Bari.....
http://www.youtube.com/watch?v=b2jpamLZW3g
šta reći jošuvjek me svaki put kad gledam ovo prođe jeza.
-
Na današnji dan prije 18 godina Stadion " Sveti Nikola" Bari.....
http://www.youtube.com/watch?v=b2jpamLZW3g
šta reći jošuvjek me svaki put kad gledam ovo prođe jeza.
Bio je nedavno snimak na SOS-u dvije noći zaredom. Kakva je milina slušati Milojka Pantića kad se uporedi sa ovim današnjim nabrajačima statističkih podataka, koji vole da sebe zovu komentatorima.
-
Dogodilo se na današnji dan - 9. jun
68. - Rimski car Neron izvršio je samoubistvo. U istoriji će ostati poznat kao svirepi despot koji je vodio oštru borbu protiv rimske aristokratije. Pogubio je mnoge ugledne Rimljane, čak i svoju majku Argipinu (Udri u stomak koji je mogao da rodi takvo čudovište - rekla mu je majka pre no što ju je ubio) i učitelja Seneku. Vodio je skupe i nesigurne ratove na Istoku, neuspešno pokušavajući da osvoji Jermeniju, severnu obalu Crnog mora i Etiopiju. Godine 64. je, u vezi sa velikim požarom Rima, Italiju zahvatilo nezadovoljstvo, našavši odraza najpre u glasinama da je Neron zapalio Rim, a zatim i u pobunama u vojsci. Jedna pobuna pretorijanaca oborila ga je s vlasti, nakon čega je i izvršio samoubistvo.
1462. - Poslednji srpski kralj Bosne Stepan Tomašević je - uzdajući se u pomoć hrišćanske koalicije, koju je organizovao papa Pije II (Pius) - otkazao danak turskom sultanu Mehmedu II i priznao vrhovnu vlast ugarskog kralja Matije I Korvina. Pošto je izostala pomoć zapadnih hrišćanskih zemalja, Bosna je bila nepripremljena za odbranu kad su je 1463. napali Turci, koji su zarobili i pogubili kralja Stepana i mnoge feudalce i pokorili tu srpsku srednjovekovnu državu.
1822. - Čarls Grejem (Charles Graham) je dobio patent za veštačku zubnu protezu.
1870. - U Engleskoj je umro Čarls Dikens. Književni rad je otpočeo crtama "Bozove skice" 1836, a sledeće godine je objavio humoristički roman "Pikokov klub", koji je odmah stekao veliku popularnost. On je realist u poznavanju života malih i neznatih ljudi, koji su uvek tema njegovih dela. Njegova popularnost plod je pre svega širokog i vedrog humora i izvanredne sposobnosti crtanja likova. Mana mu je patetičnost, ali i ona ima svoje opravdanje - duboko su ga dirale nepravičnosti društvenog poretka, pa ih je iznosio na videlo i time često talasao javno mnjenje. Glavna dela: "Dejvid Koperfild", "Oliver Tvist", "Velika očekivanja", "Prodavnica starih retkosti"...
1883. - Pušteni su u rad prvi vozovi na električnoj železnici.
1914. - U Beogradu je svečano otkriven spomenik srpskom prosvetitelju Dositeju Obradoviću, rad vajara Rudolfa Valdeca. Priloge za spomenik prikupljala je Srpska književna zadruga, a znatno su pomogle i Vlada Srbije i Beogradska opština. Spomenik je postavljen na ulaz u Kalemegdan, a posle Prvog svetskog rata prenet je u park na Studentskom trgu, gde se nalazi i sada.
1934. - Paja Patak se prvi put pojavio u jednom crtanom filmu.
1940. - Norveška se predala Nemačkoj u Drugom svetskom ratu.
1945. - Predsedništvo AVNOJ-a donelo je Zakon o konfiskaciji imovine i izvršenju konfiskacije, na osnovu kojeg je država preuzela svu imovinu Trećeg rajha, imovinu Nemaca na tlu Jugoslavije koji su u Drugom svetskom ratu sarađivali s neprijateljem i imovinu ratnih zločinaca.
1963. - U Njujorku je održana premijera filma "Kleopatra" sa Elizabet Tejlor i Ričardom Bartonom u glavnim ulogama.
1978. - Prvi od 24 primerka Gutenbergove Biblije, prodat je na aukciji u Londonu za 2.4 miliona dolara.
1990. - Monika Seleš je pobedom nad Štefi Graf osvojila French Open.
-
Dogodilo se na današnji dan - 30. oktobar
1270. - Luj IX Sveti poveo je osmi i poslednji krstaški rat.
1821. - Rođen je Fjodor Mihailovič Dostojevski, ruski književnik. Formirao se pod uticajem socijalista-utopista i na Gogoljevim književnim tradicijama. Rana dela su mu prožeta odbranom otuđenja ljudske suštine "poniženih i uvređenih", a insiprisana socijalnim tragedijama malih ljudi. Kao učesnik utopijsko-socijalnog kružoka M. V. Petraševskog, uhapšen je i osuđen najpre na smrt, a potom na deset godina izgnanstva u Sibir. Dela nastala na robiji dočaravaju tešku tragiku ljudi koji svoje psihološke krize rešavaju ubistvom ili pobunom protiv sredine sa kojom su se sukobili, da bi na kraju našli izlaz u hrišćanskom smirenju, krotkosti i unutrašnjem usavršavanju. Dubina psihologije, poniranje u podsvest, traganje za korenima ljudske tragike u čoveku - glavne su karakteristike dela Dostojevskog i osnovna preokupacija modernog romana, a njegov uticaj na razvitak svetske književnosti izvanredno je značajan. Dela: "Krotka", "Bedni ljudi", "Poniženi i uvređeni", "Zabeleške iz podzemlja", "Zločin i kazna", "Braća Karamazovi", "Zli dusi", "Idiot", Kockar"...
1869. - Izvođenjem alegorijske slike Đorđa Miletića "Posmrtna slava kneza Mihaila", u Beogradu je otvorena nova zgrada Narodnog pozorišta. Gradnja je otpočela 1851. na Zelenom vencu, ali su radovi obustavljeni zbog nepogodnog terena i novčanih poteškoća. Tek 1868, posle gostovanja Novosadskog pozorišta, knez Mihailo Obrenović doneo je odluku o podizanju zgrade pozorišta na placu kod Stambol kapije, koja je, prema projektu Aleksandra Bugarskog, završena za godinu i po dana.
1874. - Rođen je srpski etnolog i antropogeograf Jovan Erdeljanović, član Srpske kraljevske akademije, profesor Beogradskog univerziteta. Objavio je veliki broj radova na srpskom i stranim jezicima, među kojima su posebno značajna proučavanja plemenskog života u Crnoj Gori. Dela: "Postanak plemena Piperi", "Etničko srodstvo Bokelja i Crnogoraca", "Etnička prošlost i formiranje crnogorskih plemena", "Kuči", "Bratonožići", "Stara Crna Gora", "Tragovi najstarijeg slovenskog sloja u Banatu", "O poreklu Bunjevaca", "Makedonski Srbi", "O počecima vere i drugim etnološkim problemima".
1888. - Patentirana je hemijska olovka.
1905. - U Beogradu je osnovano kulturno-umetničko društvo "Abrašević", nazvano po srpskom piscu Kosti Abraševiću. Istoimena društva osnovana su i u nizu drugih gradova, ali je njihov rad zabranjen u vreme Šestojanuarske diktature 1929. Mnoga su obnovljena posle Drugog svetskog rata.
1938. - Orson Vels izazvao je paniku neverovatnih razmera emitovanjem radio emisije "War of the Worlds" na bazi istoimenog naučnofantastičnog dela H.G. Velsa o invaziji marsovaca na Zemlju. Program je otpočeo u nedelju, u terminu od 20.00 časova, i nije za cilj imao nikakvu obmanu, jer je pre početka emisije napomenuto o čemu je reč. Ipak, većina slušalaca program je počela da prati sa zakašnjenjem, kada je invazija marsovaca već bila u toku, što je prouzrokovalo paniku među milionima slušalaca koji nisu znali o čemu je zapravo reč.
1975. - Princ Huan Karlos došao je na čelo Španije nakon što je general Franko, diktator od 1936, priznao da je suviše bolestan da bi vladao. Osamdesettrogodišnji diktator je duže vreme imao zdravstvenih problema. Tri nedelje nakon toga, Franko je preminuo od srčanog udara, a dva dana kasnije (22. novembra) Huan Karlos je krunisan za kralja. Deda Huana Karlosa, Alfonso XIII, bio je poslednji španski monarh koji je bio prognan 1931. godine, nakon što je Španija proglašena republikom. Huan Karlos rođen je u Italiji 1938. godine, a u Španiju se vratio po pozivu generala Franka 1955. godine i započeo sa vojnim obrazovanjem. Godine 1969. Franko je Huana Karlosa imenovao za svog naslednika. Iako se zavetovao Frankovom autokratskom režimu, Huan Karlos je odmah po krunisanju započeo demokratske reforme u Španiji.
-
1994. - Jedan od najboljih vozača Formule 1 u istoriji toga sporta - Ajerton Sena - poginuo je na stazi u Imoli. Sena je u Formuli 1 debitovao 1984. godine kada je vozio za ekipu Tolmen. Kasnije je vozio za Lotus, a prvu titulu prvaka sveta osvojio je 1988. godine kao vozač Meklarena. Sa istom ekipom trijumfovao je 1990. i 1991. godine da bi 1994. prešao u Vilijems. Poginuo je na trci za "Veliku nagradu San Marina" kada mu je bolid zbog kvara izleteo sa staze i udario u zaštitnu ogradu. Imao je 34 godine.
-
1885. - Белгијски краљ Леополд II прогласио се за краља нове Слободне државе Конго.
1902. - премијерно је приказан први научнофантастични филм, Пут на месец
1933. - Канцелар Немачке Адолф Хитлер укинуо синдикате.
1945. - Совјетске трупе освојиле Берлин, у Другом светском рату.
1951. - Савет Европе прихватио Немачку као пуноправног члана.
1953. - Краљ Хусеин званично постао краљ Јордана.
1953 - Краљ Фејсал II званично преузео власт у Ираку.
1960. - Извршена смртна казна над Американцем Керилом Чесменом, осуђеним за отмицу и силовање. Чекајући извршење пресуде, које је осам пута одлагано захваљујући упорној и вештој одбрани, у затвору написао три књиге које су постале бестселери.
1965. - У употребу ушао први комуникациони сателит за пренос телевизијске слике.
1967. - У Стокхолму почео рад Међународни суд за ратне злочине, који је касније пресудио да су САД криве за агресију на Вијетнам.
1970. - Америчка Национална гарда на универзитету Кент пуцала у студенте анти-ратне активисте настрадало њих четворо.
1990. - Афрички национални конгрес Нелсона Менделе и Влада Јужне Африке у Кејптауну почели разговоре о окончању власти беле мањине у тој земљи.
1992. - Окупација Хрватске војске српског села Нос-Калик у Далмацији.
1993. - Председник Републике Српске Радован Караџић у Атини потписао Венс-Овенов мировни план за Босну под условом да га прихвати Скупштина РС. Скупштина РС касније одбацила план, оценивши да су мапе разграничења с босанским муслиманима и Хрватима крајње неповољне за Србе у Босни, а босански рат настављен.
1994. - Нелсон Мендела и његов Афрички национални конгрес победили на изборима у Јужној Африци.
1995. - Шест особа погинуло, а 176 рањено када су пројектили крајишких Срба погодили центар Загреба.
1999. - Авијација НАТО у нападима на Југославију употребила "графитне бомбе" које су изазвале распад електроенергетског система у Србији. Око 70 одсто територије Србије остало у мраку.
2000. - У Сијера Леонеу побуњеници Уједињеног револуционарног фронта заробили 500 припадника мировних снага Уједињених нација. Затвореници у наредном периоду пуштани у мањим групама, а 15. јула, после војне интервенције мировних снага, коначно сви ослобођени.
2001. - Ронилац Живадин Ђорђевић изјавио листу "Тимочка крими-ревија" да је у пролеће 1999. из реке Дунав извучена хладњача с 50 тела која су касније тајно закопана у масовну гробницу. У наредним месецима полиција Србије открила неколико масовних гробница у којима су, како се претпоставља, закопани албански цивили убијени током сукоба на Косову.
2001 - Бивши припадник Кју-клукс-клана Томас Блантон осуђен на доживотну робију због постављања бомбе у цркви у Бирмингему, у америчкој држави Алабама 1963, која је за последицу имала смрт четири црнкиње.
2003. - Председник САД Џорџ Буш саопштио да је главни део борбених операција у Ираку завршен, чиме је званично окончан рат у Ираку.
2004. - Милорад Улемек, бивши командант Јединице за специјалне операције и првооптужени за убиство премијера Србије Зорана Ђинђића, предао се београдској полицији после 14 месеци скривања.
-------------------------------------------
Rodjenja:
1660. - Пјетро Алесандро Гаспаре Скарлати, италијански композитор опера и црквених композиција.
1729. - Катарина II Алексејевна, Катарина Велика, руска царица немачког порекла. (†1796).
1852. - Пера Тодоровић, српски новинар, писац и политичар.
1860. - Теодор Херцл, вођа и оснивач ционистичког покрета.
1892. - Манфред фон Рихтхофен, немачки пилот, познатији као Црвени барон. (†1918).
1903. - Бенџамин Меклејн Спок, амерички педијатар.
1904. - Хари Лилис Бинг Крозби, амерички певач и филмски глумац.
1946. - Дејвид Суше, енглески глумац.
1975. - Дејвид Бекам, енглески фудбалер.
1987. - Филип Филиповић, српски ватерполиста
-----------------------------------------------------------
Smrti:
373. - Атанасије Велики, александријски патријарх (328.-373.), хришћански светац и један од четири оца православне цркве (* око 293.).
907. - Борис Михаило, први бугарски хришћански кнез (852.-889.) и национални светац.
1519. - Леонардо да Винчи, италијански вајар, архитекта и сликар. (* 1452.)
1567. - Марин Држић, дубровачки ренесансни песник и драмски писац.
1857. - Алфред де Мисе, француски писац.
1892. - Аугуст Вилхелм фон Хофман, немачки хемичар.
1914. - Јован Скерлић, књижевни критичар
1957. - Џозеф Мекарти, амерички политичар, сенатор.
-
1945. - Potpisivanjem akta o bezuslovnoj kapitulaciji Nemačke u razrušenom Berlinu, zvanično je završen Drugi svetski rat. Tekst o bezuslovnoj kapitualciji potpisali su feldmaršal Vilhem Kajtel, general Hans Jirgen Štumpf i admiral Hans Georg fon Frideburg, a sa savezničke strane ruski maršal Georgij Žukov i saveznički general Artur Teder. Tim činom okončan je najstrašniji ratni sukob u istoriji čovečanstva u kojem je učestvovala 61 zemlja sa ukupno 2,1 milijardom stanovnika ili 96% svetskog stanovništva. Ratni vihor je odneo oko 50 miliona života, od kojih su oko 30 miliona bili civili. Samo u nacističkim logorima, umoreno je oko 12 miliona ljudi. Materijalna razaranja su nemerljiva.