Autor Tema: uclanite se u biblioteku  (Pročitano 46795 puta)

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže kerber_

  • Start moderator
  • Iskusan
  • *
  • Poruke: 206
  • Ugled: +12/-16
  • Pol: Muškarac
    • Pogledaj profil
Odg: uclanite se u biblioteku
« Odgovor #45 poslato: 11.07.2008. 19:47:28 »
Mene u Gradskoj biblioteci najviše nervira onaj matori čiča bez kose i zuba!
Pozdrav za najveću relikviju bilećke "kulturne" i sportske scene, Rajka Milenića, zvanog Rajo Šušak! :)

Van mreže darre

  • Poznat lik
  • *
  • Poruke: 74
  • Ugled: +16/-1
  • Pol: Muškarac
  • Rodjen da peca natjeran da radi...
    • Pogledaj profil
Odg: uclanite se u biblioteku
« Odgovor #46 poslato: 12.07.2008. 19:52:11 »
Ja sam ranije bio uclanjen, sad nisam.Najveci razlog je doticni gospodin koji radi u biblioteci, znate o kome je rijec. Kad vidim namrgodjenu facu na ulasku, i meni se odma smrkne :)
Mog druga je izbacio jer mu je nazvao dobar dan u 12 i 30, tvrdeci da treba reci dobro jutro... Taj se cin ponavljao par puta, gospodin nije mogao da izdrzi upornost ovog drugog i nacisto je pukao izbacivsi ga pogrdnim  rijecima... Za rubriku: Vjerovali ili ne
Moras prvo puzati da bi znao hodati...

Van mreže Nigger Gruja

  • Extra član
  • *
  • Poruke: 458
  • Ugled: +33/-27
  • KOJEKUDE SERBI JAHRASTAFARAI
    • Pogledaj profil
Odg: uclanite se u biblioteku
« Odgovor #47 poslato: 12.07.2008. 21:28:07 »
Ja sam ranije bio uclanjen, sad nisam.Najveci razlog je doticni gospodin koji radi u biblioteci, znate o kome je rijec. Kad vidim namrgodjenu facu na ulasku, i meni se odma smrkne :)
Mog druga je izbacio jer mu je nazvao dobar dan u 12 i 30, tvrdeci da treba reci dobro jutro... Taj se cin ponavljao par puta, gospodin nije mogao da izdrzi upornost ovog drugog i nacisto je pukao izbacivsi ga pogrdnim  rijecima... Za rubriku: Vjerovali ili ne

AJME GA NAMA KO NAM VODI KULTURNE USTANOVE :D :D :D :D :D :D
If you know your history
Then you would know where you coming from
Then you wouldn`t have to ask me
Who the heck do I think I am

Van mreže kerber_

  • Start moderator
  • Iskusan
  • *
  • Poruke: 206
  • Ugled: +12/-16
  • Pol: Muškarac
    • Pogledaj profil
Odg: uclanite se u biblioteku
« Odgovor #48 poslato: 12.07.2008. 23:16:13 »
Nemojte tako, Rajo je ipak urbana legenda Bileće...
Možda mu je fizionomija prikladnija za bokserski savez nego biblioteku, ali šta da se radi... :)

Van mreže Nigger Gruja

  • Extra član
  • *
  • Poruke: 458
  • Ugled: +33/-27
  • KOJEKUDE SERBI JAHRASTAFARAI
    • Pogledaj profil
Odg: uclanite se u biblioteku
« Odgovor #49 poslato: 13.07.2008. 23:56:01 »
Nemojte tako, Rajo je ipak urbana legenda Bileće...
Možda mu je fizionomija prikladnija za bokserski savez nego biblioteku, ali šta da se radi... :)


"ПА КАД У БИЛЕЋИ НЕМА БОКСЕРСКОГ КЛУБА МОЖЕ И БИБЛИОТЕКА",РЕКОШЕ НАЧИТАНИ ГРАДСКИ ОЦИ И НАСТАВИШЕ" ЈЕР КУЛТУРА И ОНАКО НИЈЕ БИТНА ЗА НАШЕ ФОТЕЉЕ А ОСТАЛЕ КО .....
If you know your history
Then you would know where you coming from
Then you wouldn`t have to ask me
Who the heck do I think I am

Van mreže zid

  • Extra član
  • *
  • Poruke: 675
  • Ugled: +51/-46
  • Pol: Muškarac
    • Pogledaj profil
Odg: uclanite se u biblioteku
« Odgovor #50 poslato: 15.09.2008. 23:02:55 »
Ne znam kad je to bilo, kad je Vladimir Dedijer dobio neku nagradu. Da li je to bila nagrada AVNOJ-a ili neka druga zaista ne znam.(Vladimir Dedijer je inace omiljeni istoricar gospodina Nigger Gruje i sin cuvenog etnografa Jefta Dedijera, licni Titov biograf, koji se sedamdesetih godina iselio u Ameriku navodno zbog pritisaka lokalnih revolucionara sto im nije dao znacajnije mjesto u istoriji NOB-a.
E taj se Vladimir tada odrekao novcanog iznosa te nagrade u korist opstine Bileca sa zeljom da se napravi Biblioteka u cast i ime njegovog pokojnog oca Jefta Dedijera. I opstinske vlasti posle duzeg vijecanja rekle: Fala, ne treba! Ta je prica, da je Bileca odbila novac od nagrade za izgradnju biblioteke, navodno je dosla licno i do Broza ali nije poznato da je on reagovao na bilo koji nacin.

Van mreže S.A.F.

  • Globalni moderator
  • Extra član
  • *
  • Poruke: 684
  • Ugled: +27/-34
    • Pogledaj profil
Odg: uclanite se u biblioteku
« Odgovor #51 poslato: 16.09.2008. 00:05:31 »
Mislim zidu da nisi u pravu. Nije bila u pitanju biblioteka nego bolnica. Jedini uslov je bilo da bolnica nosi naziv Olga Dedijer, po dr. Olgi Popović-Dedijer inače supruzi Vladimira Dedijera koja je poginula tokom bitke na Sutjesci. Pošto su lokalne vlasti u Bileći odbile tu ideju, izgrađena je u Beogradu dječija bolnica koja je ponijela ime Olge Dedijer.

Van mreže zid

  • Extra član
  • *
  • Poruke: 675
  • Ugled: +51/-46
  • Pol: Muškarac
    • Pogledaj profil
Odg: uclanite se u biblioteku
« Odgovor #52 poslato: 16.09.2008. 07:30:15 »
Nisam potpuno siguran da mi je prica tacna ali sam siguran da sam to negdje procitao, ne mogu se vise ni sjetiti gdje.
Ali eto ima nesto od te price cim si i ti cuo. Sjeticu se ja pa cu potraziti.

Van mreže Nigger Gruja

  • Extra član
  • *
  • Poruke: 458
  • Ugled: +33/-27
  • KOJEKUDE SERBI JAHRASTAFARAI
    • Pogledaj profil
Odg: uclanite se u biblioteku
« Odgovor #53 poslato: 16.09.2008. 21:27:52 »
Ne znam kad je to bilo, kad je Vladimir Dedijer dobio neku nagradu. Da li je to bila nagrada AVNOJ-a ili neka druga zaista ne znam.(Vladimir Dedijer je inace omiljeni istoricar gospodina Nigger Gruje i sin cuvenog etnografa Jefta Dedijera, licni Titov biograf, koji se sedamdesetih godina iselio u Ameriku navodno zbog pritisaka lokalnih revolucionara sto im nije dao znacajnije mjesto u istoriji NOB-a.
E taj se Vladimir tada odrekao novcanog iznosa te nagrade u korist opstine Bileca sa zeljom da se napravi Biblioteka u cast i ime njegovog pokojnog oca Jefta Dedijera. I opstinske vlasti posle duzeg vijecanja rekle: Fala, ne treba! Ta je prica, da je Bileca odbila novac od nagrade za izgradnju biblioteke, navodno je dosla licno i do Broza ali nije poznato da je on reagovao na bilo koji nacin.


E vesela zidina što me "obeseli" svaki put sa svojim postom ;)  pa kako da ne Dedijer mi je omiljeni istoričar svaku noć držim njegovu sliku pod jastukom i ljubim je pred spavanje ;D. Inače gospodin je voma poznat i zanimljiv sa više aspekata: Kad je Tito dobio ponudu da za amrički časopis Life napiše biografiju a nije bio u tom fazonu da se mlatra sa papirom i mastilom reče:ajde Dovala napiši koju o meni a ja ću pokoju zabiberit. I tako riječ po riječ mic po mic i nastade kasnije odimno dijelo Titove biografije. Znao je već tada vesli Dedijer da se sa Jožom nije sprdat pa je u širokom luku zaobilazio stvari koje su bile škakljive da mu nebi ljudi u kožim mantilima zakucali na vrata i obavjestili ga da je dobio nagradni aranžman na golom otoku ili nekoj sličnoj egzotičnoj destinaciji visoke kategorije. A kad negdje zaškripi Jožek kaže piši to i to. I tako  npr u biografiji Dedijer kaže da je Tito bio u španiji tri  dana, a nedavno se otovri arhiv NKVD-a u Moskvi kad ono tamo tri godine i tako Joža i Dovla smazaše 365 puta. Inače Dedijer je još poznat i po zadatku koji je dobio pred sam kraj rata a izvrašavao ga je i prvih mirnodopskih godina, kada je sa još grupom oficira i polit komesara češljao dokumenta po arhivama od Vardara pa do Triglava i sve što je bilo kompromitujuće za titoiste uništavo ili sklanjao. Tek posle smrti Tita malo je okrenuo list  i od njega možemo dobiti naznake nekih nejasnoća i prljavština i onda mu drugovi počinju plest mrežu kako si ti naveo, i kako ti reče završi u Americi. A sad baš čitam Aleksandra Bajta i Bergmanov dosije ( o ratu u jugoslaviji, italiji, četnicima, ratu tajnih službi oko balkana isl) i autor koristi i podatke Dedijera kao istoričara ali i ličnog učesnika u dešavanjima........ Ali najviše od svega me nasmija ono kad reče gospodin Nigger Gruja. kakav gospodin mašina za izrabljivanje po čitav dan trči sa fakulteta na poso i sa posla na faks tu ti gospodina ni "viđelo" moj zidu. E odo da da izglancam Dedijerevu sliku i da je poljubim pred spavanje malo kasnije :D :D :D :D Aj uzravlju
If you know your history
Then you would know where you coming from
Then you wouldn`t have to ask me
Who the heck do I think I am

Van mreže herc

  • Iskusan
  • *
  • Poruke: 179
  • Ugled: +10/-1
    • Pogledaj profil
Odg: uclanite se u biblioteku
« Odgovor #54 poslato: 17.09.2008. 11:11:37 »
Vladimir Dedijer je 1968. godine dolazio sa svojim prijateljem Zan Pol Sartrom u Bilecu.
Postojala je ideja da se na Kuletini sagradi porodicna biblioteka Dedijer i biblioteka Raselovog
suda. Naravno Bilecani nisu dali.
Sa njim je dolazila i kcer Milica, mladi arhitekta i snimala hercegovacku arhitekturu.
Bila je i ideja da se na mjestu danasnjeg muzeja pravi etnicki muzej Hercegovine i sportski
centar i ostalo je ono sto je ostalo.
Vojo Wyne Vucinic se pobriuo da stecci i groblja iz Panika i Oraha bude spaseni i nepotopljeni.

To su bili bilecani koji se voljeli grad na nesto drugaciji nacin.
Neki ljudi govore ono sta znaju, a drugi ljudi znaju sta govore!

Van mreže zid

  • Extra član
  • *
  • Poruke: 675
  • Ugled: +51/-46
  • Pol: Muškarac
    • Pogledaj profil
Odg: uclanite se u biblioteku
« Odgovor #55 poslato: 17.09.2008. 16:41:43 »
Zan Pol Sartr u Bileci! Kakva ekskluzivnost! Jos samo da saznamo da su se Kami i Beket oduzimali od loze u starom hotelu!
Bravo Herc. Ovo je prava potvrda mojih pretpostavki da je ideja o izgledu bileckog muzeja dosla sa strane. Eto od svega je danas ostala ona izgoretina koja je opet najznacajniji vizuelni sadrzaj u gradu, zajedno sa domom vojske.
Ako ostavimo po strani Grujinu karakterizaciju Vladimira Dedijera u duhu "nove srpske politicke misli" mozemo reci da je Dedijer  jedan od najpriznatijih nasih istoricora II svj. rata. Vanredni  intelektualac i poliglota, koji je bio itekako voljan da ucini nesto za nas grad... Ja tamo, kad ono medjutim

Van mreže S.A.F.

  • Globalni moderator
  • Extra član
  • *
  • Poruke: 684
  • Ugled: +27/-34
    • Pogledaj profil
Odg: uclanite se u biblioteku
« Odgovor #56 poslato: 17.09.2008. 18:04:16 »
Pošto herc pomenuo evo da i ja napišem o jednom našem znamenitom zemljaku i redovnom profesoru na Stanford univerzitetu o kome se u Bileći nažalost vrlo malo zna. Najvjerovatnije ni ja ne bih znao da nije u pitanju čovjek iz mog sela.

prof. dr. Vojislav Wayne (Špirov) Vučinić rođen je 1913. godine u mjestu Butt u Montani USA u porodici srpskih emigranata. Kao dijete je ostao bez roditelja koji su umrli tokom pandemije španske groznice, i on se zajedno sa sestrom i mlađim bratom Aleksandrom vratio kod strica Đoka Vučinića u selo Orah kod Bileće. Tako je Vojislav proveo u Hercegovini najveći dio svog djetinjstva tokom poslednjih dana velikih porodičnih zadruga, o čemu je kasnije često pisao u svojim radovima. Početkom tridesetih godina kada su počeli problemi u tadašnjoj Jugoslaviji Vojovi staratelji su odlučili da ga pošalju nazad u Ameriku kod rođaka u Long Beach u Kaliforniji. Mladi Vučinić je pokazao širok spektar talenata i kao učenik i kao sportista, zahvaljajući čemu je dobio stipenediju za prestižni Berkeley univerzitet na kome je igrao američki fudbal za univerzitetski tim. Njegovo poznavanje južnoslovenskih zemalja privuklo je pažnju profesora Roberta J. Kernera, porijeklom čeha, koji ga je primio na postdiplomske studije. Kerner je 1938. godine poslao Vučinića na Karolinum univerzitet u Pragu da bi prikupljao materijal i vršio istraživanja za svoj budući doktorat. Sticajem okolnosti Vučinić je imao priliku da iz prve ruke posmatra raspad Čehoslovačke i dolazak nacista. Napustio je Prag i nakratko došao u Beograd da bi mlađeg brata Aleksandra (koji je poslije rata stekao doktorat na Columbia univerzitetu iz oblasti sociologije i istorije prirodnih nauka) poveo sa sobom u Ameriku. Poslije japanskog napada na Perl Harbur obadvojica braće Vučinić kao deklarisani antifašisti, sa dobrim poznavanjem jezika i prilika u jugo-istočnoj Evropi priključili su se obavještajnoj službi OSS. Poslije pada Italije obadvojica su službovala u savezničkom generalštabu u Bariju odakle je Aco posat u misiju kod Tita na Vis, dok je Vojo poslat kao posmatrač u Sofiju poslije ulaska Crvene Armije. Uskoro poslije rata Vojislav se vratio na Berkeley gdje je je doktorirao, i ubrzo počeo da predaje na Stanfordu. U to vrijeme Stanford je bio elitističko utočište za bogate studente eurofile. Već 1950-ih Stanford je počeo ubrzani razvoj, da bi u 1960-im zahvaljujući blizini silikonske doline postao glavni centar za prirodne nauke i tehnologiju na zapadnoj obali USA u čijim su laboratorijama školovani pioniri novog kompjuterskog doba. 1954. Stanford University Press objavio je njegovu doktorsku tezu ''Srbija između istoka i zapada'' koja je dobila veoma pozitivne kritike stručnjaka iz oblasti istorije diplomatije. U vrijeme McCarthy-jevog ''lova na vještice'' Vučinić je takođe došao na udar zbog nekih radova o Lenjinu, iako ga je Stanford univerzitet podržao ipak mu je oduzet pasoš i spriječen je da putuje u Tursku gdje je htio da nastavi istraživački rad. Ubrzo poslije toga Vučinić je rehabilitovan, vraćen mu je pasoš i dozvoljeno da putuje u Evropu radi istraživanja. Pošto vlasti SFRJ nisu zaboravile Vučinićevo angažovanje u OSS trebalo je dugo da mu se dozvoli da sa grupom studenata dođe u Jugoslaviju. Krajem šezedestih je predvodio tim stručnjaka koji je obavio posao istraživanja i konzervacije istorijskih spomenika sa prostora današnjeg Bilećkog Jezera. Tada je do izražaja došla njegova fascinacija rodnim krajem koja je rezultirala serijom radova vezanih za istočnu hercegovinu objavljenih u USA. Iako nikada svoj srpski identitet nije dovodio u pitanje, na početku rata odbio je da se deklariše i stavi na bilo čiju stranu. Za kraj vrijedi napomenuti da je Wayne Vučinić bio punih trideset godina šef katedre za zapadnu civilizaciju na Stanfordu i trinaest godina direktor Centra za ruske i istočnoevropske studije u Americi. Bio je jako omiljen kod studenata iz istočne evrope koji su mu dali nadimak ''Uncle Wayne'' (Striko Vojo). Umro je 21.04.2005. u Menlo Parku u Kaliforniji u 92. godini života.

Izvinjavam se na dužini posta, ali mislim da neko sa ovakvom biografijom zaslužuje i malo više od teksta na forumu, ali sumnjam da će naši gradski oci imati sluha za to.
« Poslednja izmena: 17.09.2008. 18:11:20 S.A.F. »

Van mreže Gedeon

  • Novi na forumu
  • *
  • Poruke: 29
  • Ugled: +3/-2
    • Pogledaj profil
Odg: uclanite se u biblioteku
« Odgovor #57 poslato: 14.10.2008. 15:38:56 »
Ovo je sjajan post. Hvala SAF-e. Ja sam prosle godine citao Vojovu knjigu Memoirs of My Chilhood in Yugoslavia koja je izasla posthumno. Vojo Vucinic je najznamenitiji Bilecanin bez sumnje i zasluzuje da se o njemu mnogo vise zna. Obradovao si me jar sam mislio da je on ovdje skroz zaboravljen. I danas postoji kuca u Djura Vucinica u kojoj je Vojo boravio i trebalo bi ulici u kojoj se kuca nalazi dati Vojovo ime. Inace, ulica se nalazi u centru Bilece (tzv karamfil ulica puna lepih curica).

Van mreže mister no

  • Iskusan
  • *
  • Poruke: 186
  • Ugled: +16/-8
    • Pogledaj profil
Odg: uclanite se u biblioteku
« Odgovor #58 poslato: 15.10.2008. 17:12:31 »
Odlican prijedlog i treba takvih prijedloga sto vise.Mislim da ima mnogo znamenitih ljudi iz Bilece koji zasluzuju da u Bileci imaju svoje obelezje.Nasi opstinski cinioci su poznati po tome sto nemaju ni slifa ni sluha za neke normalne ideje,tako da nam ostaje samo da ocekujemo da ce se nesto promjeniti a do tada skupljamo ideje.

Van mreže smizla

  • Iskusan
  • *
  • Poruke: 180
  • Ugled: +20/-10
    • Pogledaj profil
Odg: uclanite se u biblioteku
« Odgovor #59 poslato: 02.11.2008. 15:36:13 »
Ja sam se uclanila neki dan i mogu vam reci da imaju solidan izbor knjiga,sve u svemu prijatno sam iznenadjena! :)
Ne doozvoli da te provincija kvari