Prikaži poruke

Ovaj odeljak vam dozvoljava da vidite sve poruke ovog člana. Imajte na umu da možete da vidite samo poruke iz onih oblasti kojima imate pristup.


Teme - Hercegovac77

Stranice: [1]
2
Politika / Lokalna finanskijska kriza!
« poslato: 12.11.2008. 16:49:15 »
Imamo temu "Svjetska finansijska kriza" ja u njoj nisam nista pisao, jer me "zabole" za nju sve dok se ne odrazi na lokalni nivo.
E kad je kriza lokalna i kad je ja i ljudi oko mene osjetimo onda me Boga mi ne "zabole"...
Doslo mi da otvorim ovu temu, mozda neko i napise nesto u njoj?

Negdje sam procitao da je "zivot" prosjecnom BiH gradjaninu od januara do sad poskupio za oko 40%.
Novac sve vise gubi vrednost a sve teze je doci do njega.

Mozda se meni cini, ali mislim da od zavrsetka onoga nesretnog rata, nismo mnogo odmakli.
Vozimo bolje automobile, imamo sve savremenije mobilne, ali ne zivimo bolje, manje putujemo itd...

Sto kaze jedan moj poznanik, u sali naravno "kako se nece zaratit nisam od rata otiso do BG" :D :D :D

3
Politika / BiH ne priznaje 70 drzava
« poslato: 19.08.2008. 02:42:40 »
Iako su najveće i najmoćnije sile sveta priznale nezavisnost Bosne i Hercegovine (BiH) odmah nakon završenog referenduma 1992. godine u toj zemlji, čak 70 zemalja članica Ujedninjenih nacija to još nisu učinile!

Ovaj neverovatni podatak potvrdio je za „Pres RS” neimenovani izvor iz Ministarstva spoljnih poslova BiH i objasnio da zbog nepriznavanja suvereniteta i međunarodnog subjektiviteta BiH njeni građani ne mogu da putuju u više od jedne trećine zemalja sveta.

Banjalučki dnevnik navodi da bosanskohercegovačka diplomatija od 1992. godine nije uspostavila bilo kakav oblik s velikim brojem zemalja „trećeg sveta”, tačnije Afrike, Azije, Centralne i Južne Amerike, kao i okeanije, koje su inače predstavljale izuzetno značajne političke i privredne partnere bivše Jugoslavije.

Tako, na primer, nezavisnost BiH nikada nisu priznale Nigerija, Kamerun, Zimbabve, Zambija, Šaragvaj, Haiti dok s gotovo svim zemljama Centralne Amerike i Istočne Afrike apsolutno ne postoje bilo kakvi diplomatski odnosi!?

Ministar inostranih poslova BiH Sven Alklaj rekao je d mu nije poznat tačan broj zemalja s kojim BiH nema diplomatske odnose, ali „misli da je taj broj, ipak, manji od sedamdeset”.

Bivši ministar spoljnih poslova BiH Mladen Ivanić kaže da je većina država koje su do danas priznale BiH to učinila 1992. godine.

„Bila je to svojevrsna euforija kojoj neke zemlje očigledno nisu podlegle. Poslije toga broj zemalja koje su priznavale BiH ubrzano se smanjivao”, rekao je Ivanić kome nije poznato sa koliko još država bi BiH trebalo da uspostavi diplomatske odnose u narednim godinama.

(serbian cafe)

4
Istorija / Srbi u "ratnom dnevniku" vermahta
« poslato: 19.08.2008. 00:30:20 »
Dva uzaludna pokreta otpora
Četnička i partizanska borba ubrzo se, međutim, pretvorila u krvavi srpski građanski rat

Po prvi put našim čitaocima postaće dostupan ovaj prvorazredni istorijski dokumenat. Na srpski su prevedene mnoge zanimljive knjige koje se bave problematikom Drugog svetskog rata. To se, pre svega, odnosi na američke i britanske autore. Te knjige su doprinele da stvorimo objektivniju sliku o nedavnoj prošlosti. Ono što, međutim, upada u oči, jeste nedostatak nemačke izvorne istorijske građe, a ona je - veoma važna.

Ovu činjenicu prvi je primetio Ivan Avakumović. U predgovoru svoje knjige "Mihailović prema nemačkim dokumentima (London, 1969), kaže: "Nemački dokumenti su važni i zbog toga, što današnji režim u Jugoslaviji već četvrt veka pokušava, da svede Mihailovića i njegove ljude na nemačke koloboratere". (Predlažem da se knjiga Avakumovića što pre objavi u Srbiji). Sada je godina 2003.

Ko su izdajnici

Pa ipak, Avakumovićeva tvrdnja iz davne 1969. godine i danas ima svoju težinu. Tito i njegov režim pokušali su da izjednače fašistički, zločinački režim Ante Pavelića u NDH - sa oslobodilačkim pokretom Draže Mihailovića u srpskim zemljama, koji je do godine bio službeno priznat od strane Saveznika i koji su u njegovom štabu (Amerikanci čak do godine 1944) imali svoje vojne misije.

Najzanimljivije pitanje ovde glasi: Šta, stvarno, o tome kažu nemački dokumenti? Odgovor, razume se, nalazimo u najvažnijem nemačkom istorijskom dokumentu, u "Ratnom dnevniku Vrhovne komande nemačke armije" ("Krigstagebuch des oberkommandos der Wehmacht"). Od 1945. pa do nedavno, dakle, skoro pola veka, učili smo u Titovim školskim udžbenicima, da su ustaše i četnici "narodni neprijatelji" i "izdajnici".

Nemački izvori, međutim govore sasvim nešto drugo, da su se, naime, ustaše i Nemci borili protiv četnika, da su četnici bili priznati od Saveznika kao antifašistički pokret otpora, da su četnici prvi započeli borbu protiv okupatora i to već početkom maja 1941, dok su partizani započeli svoje aktivnosti tek u septembru, dakle, četiri meseca kasnije nego Draža Mihailović, da su glavni pokret otpora na prostoru Jugoslavije činili četnici i partizani, i tako redom.

U četničkom pokretu otpora učestvovali su gotovo isključivo Srbi, a u partizanskom ogromnu većinu boraca do 1943 činili su takođe Srbi. Dakle, vreme je da, na osnovu nemačkih izvora, dođemo do jedino pravog zaključka: sa ponosom, pred svetom, možemo da kažemo, da su Srbi u porobljenoj Evropi vodili jednu od najzapaženijih uloga u antifašističkom otporu.

Strašne odmazde

Na našu nesreću dva srpska pokreta otpora, četnički i partizanski, pretvorili su se veoma brzo u srpski građanski rat, koji je odneo stotine hiljada srpskih života. Jednim slovom, danas, sa ove istorijske udaljenosti, možemo prilično jasno da sagledamo, koliko su apsurdne bile naše podele na četnike i partizane, kada je, evo, odgovor pružen jasno od samog neprijatelja, gde na više mesta, na primer, stoji. "danas smo streljali" toliko i toliko "četnika i pa rtizana", dakle, Srba. Tu stoji i to, da je sam Hitler izjavio da se četnici moraju "bez milosti uništavati".

Ovde ima dosta reči o "pregovorima" četnika i Italijana, ali i Nemaca. Ali, iz toga se nikako ne može da izvuče zaključak da je to bila "kolaboracija", jer to i sami nemački izvori negiraju. Četnici su razgovarali sa okupacionim snagama, pre svega, da spašavaju srpske živote, civile, taoce, ili su molili italijanske i nemačke vojne vlasti da intervenišu kod Pavelića, da se prestane sa masovnim ubijanjem srpskog stanovništva u NDH.

Titovi partizani takođe su vodili pregovore sa Nemcima, a po sadržaju oni bi se pre mogli da okvalifikuju kao "kolaboracija", nego što su to ikada uradili četnici Draže Mihailovića. Na kraju, videli smo da su i "neutralni" Švajcarci i Šveđani "pregovarali" sa Nemcima i, recimo, dozvolili im, da preko njihovog teritorija, prevoze vojni materijal i nemačke vojne snage, pa ipak, posle 1945, nikome nije palo na pamet da ih proglasi za "kolaboratere".

Svi Srbi banditi!

A srpski narod, koji je imao čak dva pokreta otpora, sada treba da vodi jalovo raspravu oko toga, da li su ovi ili oni ipak bili "kvislinzi". U isto vreme, na terenu, Nemci, kako vidimo iz "Dnevnika VKV", svakodnevno ubijaju "bandite", dakle, i četnike i komuniste, odnosno - Srbe.

U nemačkoj istoriografiji taj izvor zove se skraćeno: "Ratni dnevnik OKV", na srpski, dakle, "Ratni dnevnik VKV". Reč je, dakle, o strogo poverljivom dokumentu, koji je sačuvan i posle kapitulacije Nemačke godine 1945. U njemu je pohranjena precizna hronika, koja nam govori o vojnoj situaciji nemačke između 1940. i 1945. godine. Na skoro sedam hiljada strana "Dnevnik" nam, - preciznim i trezvenim jezikom, bez ideoloških primesa i ulepšavanja, iz dana u dan, daleko od svake propagande i retuširanja, - govori o tome, kako je nemački vojni vrh video Evropu u tom razdoblju.

"Dnevnik VKV" dopunjen je mnogim važnim istorijskim prilozima, kao što su Hitlerova uputstva. Izdavač je prof. dr Persi Ernst Šram, koji je bio "šef" vođenja "Dnevnika VKV" i to u vremenu od 1943. do 1945. godine. Pored Šrama, i drugi saradnici u izdavanju ovog dela bili su i sami neposrednici učesnici u Drugom svetskom ratu i zauzimali su najviša mesta u Vrhovnoj komandi Vermahta.

Sve nam to garantuje najveći mogući stepen autentičnosti, odnosno, da ovaj "Dnevnik" predstavlja "najvažniji nemački izvor u proučavanju istorije Drugog svetskog rata", kako su jednoglasno naglasili recenzenti ovog dela. "Dnevnik VKV" objavljen je godine 1982, u Minhenu, u osam knjiga. Odgovoran za vođenje "Dnevnika" do godine 1943. bio je Helmut Grjner. On je umro 1958. Ova dvojica najviše su zaslužni, da je "Dnevnik" objavljen.
Priredio: Nikola Živković

5
Filmovi i serije / Domaca verzija "Mućki"
« poslato: 10.08.2008. 16:51:02 »
Popularni glumac, reditelj i pevač Branko Đurić Đura poslednjih desetak godina radi vrlo uspešno i kao producent. Njegova producentska kuća „Teatar 55“ otkupila je autorska prava od tvoraca britanskog kultnog serijala „Mućke“ za pravljenje rimejka, domaća serija će se zvati „Brat bratu“, a njeno snimanje bi trebalo da počne već ovog leta.


Ko će glumiti Rodnija i Del Boja u prilagođenim verzijama za eksjugoslovensko tržište za sada se ne zna. U intervjuu za magazin „Glorija“ Branko Đurić Đura je izjavio da je veoma ponosan na to što je dobio prava za seriju „Mućke“.
- Moja producentska kuća je otkupila prava za seriju „Mućke“. Napravio sam male izmene i scenario prilagodio našem mentalitetu, tako da bude razumljiviji domaćoj publici. Naziv „Brat bratu“ savršeno odgovara našoj verziji - rekao je popularni Đura Nadrealista.
Kao producent, Branko Đurić je napravio pravi bum u Hrvatskoj i Sloveniji, pa i u Srbiji sa serijalom „Naša mala klinika“. Hrvatska i slovenačka publika mogla je da vidi čak sto dvadeset epizoda, a publika u Srbiji je posredstvom TV B92 mogla da vidi četrdeset epizoda. Od jednog od glumaca u seriji, Bode Ninkovića, saznali smo da se na jesen planira snimanje preostalih osamdeset epizoda „Naše male klinike“.
Branko Đurić Đura nastupio je nedavno sa svojim starim bendom „Bombaj štampa“ na koncertu u Opatiji, kao predgrupa slavnom Čaku Beriju. Đurić se 1992. iz Sarajeva preselio u Ljubljanu gde danas živi sa suprugom, glumicom Tanjom Ribič i ćerkama Zalom (11) i Elom (3). Ima i sina Filipa iz prvog braka. Šira javnost pamti ga kao zvezdu humorističke TV emisije „Top lista nadrealista“. Režirao je filmove „Kajmak i marmelada“ i „Traktor, ljubav i rokenrol“, a glumio je u filmovima „Ničija zemlja“, „Kako je propao rokenrol“, kao i u filmu „Trijaža“ zajedno sa Kolinom Farelom.

http://www.blic.co.yu/zabava.php?id=52525

6
17. јула навршава се шездесетдве године како је након срамне пресуде Брозових комунистичких власти, и монтираног квази судског процеса, стрељан вођа Трећег српског устанка и први герилац поробљене Европе, легендарни четнички командант, Драгољуб Дража Михаиловић.

До данашњег дана место погубљења и гробно место овог српског хероја није прецизно утврђено, и мада су се многе околности у нашој земљи промениле историјска улога ђенерала Михаиловића никада није расветљена.

С тога, Равногорски покрет Брчко покреће интернет акцију под  називом ''Где је Чичин гроб''?.

Позивамо све оне који ово читају да се придруже акцији како би исту омасовили и натерали Владу Србије да напокон покрене ово питање и отвори комунистичке архиве како би пронашли посмртне остатке једног од највећих хероја у српској историји.

Молимо све оне који желе помоћи, да на овај мејл predsednikvladesrbije@srbija.sr.gov.yu  пошаљу једноставно питање ''Где је Дражин гроб''?

Такође Вас позивамо да ове банере испод постављате на што више сајтова и форума како би акција дала што боље резултате.

Писмо упућено председнику Владе Србије, господину Мирку Цветковићу:

Поштовани председниче Владе,

млади људи из Равногорског покрета Брчко покренули су интернет акцију под називом ''Где је Чичин гроб''.

Ми равногорци немамо новчана средства да би се пробили до медија и јавно вршили притисак на Владу Србије да почне радити на питању Дражиног гроба, па смо из тог разлога ову акцију започели преко интернета.

Ви ћете у наредних неколико месеци свакодневно добијати електронску пошту са само једним питањем ''Где је Дражин гроб''?

Овом акцијом смо желели да Вама и јавности скренемо пажњу на срамне 62. године скривања гробног места једног од највећих српских јунака.

 

С поштовањем,

 

Равногорски покрет Брчко

http://rcp-brcko.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1102&Itemid=1

7
BILEĆAinfo / Peticija za Kosovo!
« poslato: 07.02.2008. 19:45:37 »
Imam jedan mali zadatak za vas. Nije nista  komplikovano i
tesko i trazi samo malo vremena.

Naime rec je da je u  Americkom senatu pokrenut postupak za donosenje rezolucije o
otcepljenju  Kosova (sto je manje vise svima vec poznato).

Onda je jedan od senatora pokrenuo na netu peticiju da bi
prikupio  dovoljno glasova i stavio na izglasavanje protivnu
rezoluciju.   

Sve je  zvanicne prirode i nije zezalica. Dajte da ne sedimo skrstenih ruku i  pokusamo bar nesto da uradimo.
Ne kazem da cemo nesto da promenimo i  mozda je sve reseno, ali ajde da bar probamo.

Sajt je www.thepetitionsite.com/takeaction/905791187 .

Do sada se prijavilo oko 60 000 ljudi, a potrebno je  100 000, da
bi bila validna.

Najveci problem je sto mnogo ljudi  ni ne zna za ovo. Ako mozete prosirite ljudima koje  znate.


Hvala svima. Puno Pozdrava

8
Zanimljivi web linkovi / Uvrnuti kviz
« poslato: 05.02.2008. 17:19:56 »
http://www.go-mrav.com/bedastoce/uvrnutikviz.shtml

Evo jedan uvrnuti kviz, ja sam stigao negde do 33-ceg pitanja

9
BILEĆAinfo / Крсна слава општине Билећа
« poslato: 21.01.2008. 00:09:39 »
     У недељу, на дан Светог Саве Првог српског Архиепископа, Саборни храм у Билећи прославиће своју Крсну славу. То је истовремено и Слава наше Општине, као и града Билеће, а самим тим и прилика да позовемо све Србе, нарочито из Херцеговине, да нам буду гости и увеличају ову свечаност.

Програм прославе:
08:30 ч. Дочек Епископа ЗХиП г.Григорија
09:00 ч. Света Архијерејска Литургија, а затим Литија улицама града.
11:00 ч. Свенародно весеље.
12:00 ч. Пријем код Начелника Општине
13:00 ч. Ломљење Славског колача.
18:00 ч. Светосавска академија.
20:00 ч. Културно-умјетнички програм.
Добро нам дошли!
ЦО БИЛЕЋА

http://www.eparhija-zahumskohercegovacka.com/


Stranice: [1]