Pomen i sahrana kraljevih vojnika

Ĺ tampa PDF
Ocena korisnika: / 0
LošeNajbolje 

Episkop zahumsko-hercegova?ki i primorski Grigorije danas je u crkvi Svetog Save u Bile?i služio opijelo ekshumiranim pripadnicima Jugoslovenske vojske u otadžbini Bile?ke vojno-?etni?ke brigade. Posmrtni ostaci ekshumirani su iz masovne grobnice sa lokacije "Mera" u Bile?i i su sahranjeni u novoizgra?enoj kripti u porti hrama Svetog Save, a potom ?e biti osveštano mjesto u jednom od gradskih parkova, gdje je izgra?en spomenik za pripadnike ove vojske...

 

- Nema vjerodostojnih podataka o tome koliko je bilo poginulih u borbama Kraljeve vojske i partizana, ali se procjenjuje da je rije? o nekoliko stotina vojnika i civila. Iz masovne grobnice na Meri ekshumirani su posmrtni ostaci 21 strijeljanog civila i vojnika, koje su partizani pronašli u bolnici, pa potom ubili - istakao je predsjednik Odbora za sahranu Miladin Samardži?.

On je dodao da partizanska komanda nije dozvolila rodbini da ih sahrani, nego su ih zatrpali u masovnu grobnicu, istakavši da se nastavlja potraga i za drugim lokacijama masovnih egzekucija komunisti?kog režima.

Poslije opijela u crkvi Svetoga Save, koje je služio vladika zahumsko-hercegova?ki Grigorije, i sahrane u prisustvu više od 1.000 Bile?ana, osveštano je i mjesto gdje ?e biti izgra?en spomenik pripadnicima Jugoslovenske vojske u otadžbini.

- Danas su kosti potrvene ?ule glas sina Božijeg i pjesmu vjere, nade, ljubavi, života, pjesmu krsta i vaskrsa, pjesmu tuge i radosti. One se danas smiruju, a sa njima smiruju se i duše naše. Danas se radujemo što pobje?uju pravda i milost Božija i što nema te ljudske nepravde koja ne?e, kad-tad, biti otkrivena i pokazana i prokazana kao ništavna, kao nevažna i prolazna - istakao je vladika Grigorije obra?aju?i se rodbini i okupljenim Bile?anima.

Prilikom prenosa kostiju iz masovne grobnice, sahrane u kriptu i osveštanja mjesta gdje ?e se nalaziti spomenik, govorili su i ?lanovi Odbora Peko Zvijer i Milorad Vujovi?, kao i na?elnik opštine Bile?a Slavko Bekan.

Pred kraj rata, 2. oktobra 1944. godine u Bile?u su ušle jake partizanske jedinice, a odmah poslije toga po?elo je hapšenje i strijeljanje pripadnika vojske Kraljevine Jugoslavije u otadžbini i Pokreta otpora, koji su bili pod komandom Dragoljuba Draže Mihailovi?a.

Me?u više od sto strijeljanih bio je veliki broj civila i ranjenika, koji su odvedeni iz bile?ke bolnice. Oni su dovezeni na lokaciju Selimovi?a Mera u centru Bile?e i strijeljani u plitkoj masovnoj grobnici.

Poslije 65 godina njihovi posmrtni ostaci su ekshumirani.

- Prema našim podacima, ovdje je za jedan dan, 2. oktobra 1944. godine strijeljano 106 Bile?ana, uglavnom ranjenika iz bolnice i civila. Prema nekima, Bile?a je tog 2. oktobra oslobo?ena, oni drugi tvrde da je pala. Smatram da je ona tog dana pala, jer je napravljen zlo?in i nepotrebna odmazda prema nedužnim - rekao je ?lan Odbora za ekshumaciju i sahranu žrtava u Bile?i u Drugom svjetskom ratu profesor Mom?ilo Kureš.

On je dodao da je glavnina pripadnika Kraljeve vojske u otadžbini ranije otišla na jug prema Dubrovniku i Trebinju, da bi bili bliže moru gdje su o?ekivali pomo? Engleza, a to su iskoristili partizani i zauzeli grad.

O bile?kim, kao i o ostalim nevino nastradalim žrtvama u isto?noj Hercegovini, dugo se nije smjelo javno govoriti. U Odboru za ekshumaciju i sahranu žrtava planiraju da u Donjem parku, u blizini Spomenika nastradalim partizanima, uskoro zapo?ne gradnja spomenika za sve postradale pripadnike Pokreta otpora Dragoljuba Mihailovi?a i Vojske Kraljevine Jugoslavije.

Ovaj spomenik trebalo bi da bude znak pomirenja, da više nikada u istoriji ne bi došlo do krvavog i besmislenog bratoubila?kog rata me?u Srbima.

Cvije?e za borce NOR-a

Povodom 2. oktobra, Dana oslobo?enja Bile?e, pripadnici Saveza udruženja boraca NOR-a položili su cvije?e na partizansku spomen-kosturnicu u centru toga grada. Polaganje je obavljeno prije obreda, prenosa i sahrane posmrtnih ostataka pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini.

Hamzaginica

Bile?ani su pobijeni na muslimanskom imanju porodice Selimovi?, zvanom Selimovi?a Mera.

- Tu je živjela jedna starija žena koju smo zvali Hamzaginica. Ona je znala da se ovdje pred njenom ku?om dogodio teški zlo?in i nikada nije dala da se ovo dira i da se ovdje nešto gradi, tako je masovna grobnica sa?uvana od skrnavljenja ovoliko godina - pojašnjava Kureš.

 

Glas Srpske / BILE?Ainfo

Komentarišite vijest