Kada je, prije 41 godinu, potopljena
prostrana zelena dolina Trebišnjice i stvoreno Bile?ko jezero, ro?eni
su i brojni planovi i ideje o tome šta bi sve trebalo i moglo da se
izgradi na njegovim obalama,...
...po?ev od turisti?kih, pa do sportskih i rekreativnih sadržaja.
Megalomanski prijedlozi su išli do te mjere da se tada naveliko pri?alo
i o izgradnji mosta preko jezera, od Drakuljice do Vidikovca, preko
?epeli?kog zaliva, dužine blizu kilometar.
Na taj na?in, kako se govorilo, put za Trebinje bio bi skra?en, a most
velike širine služio bi i kao turisti?ka atrakcija jer bi na njemu bile
podignute prodavnice suvenira i trgova?ke radnje, a na njegovim
krajevima hoteli i moteli.
Malo je, naravno, i tada bilo onih koji su vjerovali da ?e to sve biti
izgra?eno brzo, jer je bila rije? o investicijama iza kojih je morala
da stoji država, pa i njoj da budu skupe. Ali, još manje je bilo onih
koji su mogli da povjeruju da ?e, 40 godina kasnije, jezero biti
neiskoriš?eno kao i tada, ne ra?unaju?i, naravno, što se njegova voda
koriste za proizvodnju elektri?ne energije.
U me?uvremenu, na obalama Bile?kog jezera izgra?en je motel "Vidikovac"
, na šestom kilometru puta od Bile?e prema Trebinju, zatim kafana
"Jezero" , na izlazu iz Bile?e preko puta kasarne, koja je danas
pretvorena u restoran i u ?epelici splav-restoran "Apolon" , koji radi
samo ljeti, dok je njegov vlasnik na obali odnedavno izgradio i ?vrsti
objekat, i tu otvorio kafanu.
U posljednjih nekoliko godina na jezeru su nikla i ?etiri ribogojilišta.
I to je sve od prete?ih sadržaja izgra?enih u posljednjih 40 godina.
A planova i dalje ima na pretek. Ima, naravno, i mogu?nosti i
isplativosti, a jedino nedostaje novac da bi se sve to realizovalo.
Jezero, dugo 18, a široko od tri do pet kilometara, nudi se svom svojom
ljepotom i privla?noš?u. Uz njega bi, kažu, mogli da se izgrade brojni
turisti?ki i sportski objekti, gdje bi bilo mjesta za pripreme raznih
sportskih klubova, po?ev od fudbalera, pa do vesla?a, ili ?ak i pliva?a
u ljetnom periodu, ali i za boravak turista i rekreativaca.
Ove godine treba da po?ne i izgradnja postrojenja za pre?iš?avanje vode
koju su stanovništvo i industrija Bile?e ve? koristili, pa ?e Bile?ko
jezero biti još ?istije i podsje?ati na suzu u hercegova?kom kamenjaru.
Najavljen je i skori po?etak izgradnje hidroelektrane "Bile?a" . Prije
dvije godine završeni su radovi na proboju tunela Fatni?ko polje -
Bile?ko jezero, dugog 15.650 metara, kojim se prevode vode iz gornjih
viših zona u tu vješta?ku akumulaciju, a hidroelektrana treba da se
gradi upravo na izlazu tunela u ?epelici. Njene turbine okretale bi
vodu koja sada iz tunela nesmetano oti?e u jezero.
Za ribolovce Bile?ko jezero je pravi raj na zemlji jer obiluje brojnim
ribljim vrstama. U posljednje vrijeme postalo je poznato i po veoma
krupnim primjercima šarana i soma. Do sada je u njegovim vodama
ulovljeno nekoliko desetina somova težih od 50 kilograma, a bolji
poznavaoci vele da tu ima i "brkajlija" težih od 100 kilograma.
Za p?elarenje na obalama Bile?kog jezera tako?e postoje odli?ni uslovi zbog obilja ljekovitih trava.
I kupa?i bi ljeti mogli da uživaju na njegovim obalama, ali za sada
postoje samo dvije manje i slabo ure?ene plaže, i to u ^epelici, oko
?etiri kilometara od centra Bile?e, i ispod motela "Vidikovac" .
Što se turista ti?e, oni za sada najviše posje?uju manastir Dobri?evo u
Orahu, na obali jezera, oko 12 kilometara od Bile?e prema Trebinju.
Rije? je o manastiru za koji se tvrdi da poti?e iz 13. vijeka, koji je
šezdesetih godina prošloga vijeka prenesen sa stare lokacije u
Dobri?evu kraj Trebišnjice i tako spasen od potapanja. Postoji legenda
prema kojoj su tuda prolazili car Konstantin i carica Jelena po
povratku iz Rima. Rije? je o caru koji je hriš?anstvo proglasio za
zvani?nu religiju u Rimskoj imperiji i koji je zapo?eo izgradnju
Konstantinopolja, odnosno Carigrada, današnjeg Istanbula. Odmaraju?i se
u hladovini kraj Trebišnjice, car je rekao da je to mjesto dobro i po
tome se prozvalo Dobri?evo.
I tako, sve je, u vezi sa jezerom i oko njega, još uvijek u sferi
pri?a. A od onoga što se pri?a pomenimo još i najnovija šaputanja da su
Rusi zainteresovani za izgradnju trista ?uda na obalama Bile?kog jezera
u Orahu. Bilo tako ili ne, ?injenica je da je veliki broj Bile?ana
vijekovima vjerovao da spas može da im stigne jedino iz Rusije. A iz
Rusije u Bile?u do sada nije stiglo ništa osim ogromnog broja
"bjelogardejaca" , protjeranih iz te zemlje u vrijeme Oktobarske
revolucije. U tom gradu zadržali su se svega nekoliko godina, pa je i
njih progutao Zapad, prema kojem su se odatle zaputili. Ali ko zna,
vremena se mijenjaju, a Rusi sve masovnije stižu na Crnogorsko
primorje, pa možda nekog njihovog bogataša privu?e i Bile?ko jezero.
Š?epan ALEKSI?
Komentarišite vijest
Facebook